Seljačka buna - lektira, kratki sadržaj & opis likova

Lektirko • Lektira i analiza književnog djela

Seljačka buna – August Šenoa

Kratki sadržaj, redoslijed događaja, glavni i sporedni likovi, kompozicija, pripovjedač, simbolika i stilske figure. Upoznaj roman o Matiji Gupcu i seljačkoj borbi za dostojanstvo.

Ilustracija seljaka sa vilama i vodje seljaka matije gupca u buni na vlast u pozadini zapaljena vatra

Seljačka buna povijesni je roman u kojem August Šenoa povezuje istinske događaje iz 16. stoljeća s književno oblikovanim sudbinama seljaka, plemića i njihovih obitelji. U središtu su nepravda feudalnog poretka, sukob oko susedgradsko-stubičkog vlastelinstva i buna iz 1573. godine.

Roman ne govori samo o jednoj bitki, nego i o tome kako se nezadovoljstvo godinama pretvara u otpor. Proučavajući djelo, važno je razlikovati povijesne činjenice od piščeve umjetničke obrade događaja.

PisacAugust Šenoa
Književna vrstaPovijesni roman
Prva objava1877. godine
Vrijeme radnje1564. – 1573. i završni osvrt
Mjesto radnjeHrvatsko zagorje, Susedgrad, Stubica, Zagreb i susjedni krajevi
Glavni sukobKmetovi protiv feudalne samovolje
Priča i događaji u romanu

Seljačka buna – Kratki sadržaj

Radnja romana započinje 1564. godine u Hrvatskom zagorju, u vrijeme kada su seljaci živjeli u velikom siromaštvu i morali služiti svojim gospodarima. Na imanjima Susjedgrad i Stubica već dugo traje sukob među plemićima oko vlasništva nad zemljom. Plemkinja Uršula Heningova pokušava sačuvati obiteljske posjede, ali njezin rođak Andrija Bator prodaje svoj dio imanja Franji Tahiju. Dok Uršula izbiva iz Susjedgrada, Tahi dolazi sa svojim ljudima i preuzima vlast nad posjedom.

Tahi je okrutan, pohlepan i nemilosrdan gospodar. Od seljaka zahtijeva sve veće namete, oduzima im žito, stoku i novac te ih kažnjava kada mu se usprotive. Seljaci teško rade, ali od svojega rada jedva preživljavaju. Nitko se ne usuđuje otvoreno pobuniti jer Tahi ima naoružane sluge i potporu utjecajnih plemića.

Među seljacima živi Matija Gubec, pošten, razborit i hrabar čovjek kojega svi poštuju. Ljudi mu se obraćaju kada se posvađaju ili kada im je potrebna pomoć. Gubec ne želi nasilje i vjeruje da se problemi mogu riješiti pravedno, ali svakodnevno svjedoči kako vlastela iskorištava njegov narod.

Njegov nećak Đuro Mogaić zaljubljen je u mladu Janu, kćer slijepoga Jurka. Njih dvoje žele se vjenčati i mirno živjeti, no Tahi nasilno odvodi Đuru u svoju vojsku, iako je on slobodan čovjek. Jana očajava, a Gubec pokušava doznati što se dogodilo s mladićem. Kada seljaci otkriju da se Đuro nalazi među Tahijevim vojnicima, pridružuju se borbi protiv Tahija i pomažu Uršuli Heningovoj da ga protjera s posjeda.

Čini se da bi napokon moglo doći bolje vrijeme, ali plemićki sukobi još nisu završeni. Tahi uz pomoć svojih moćnih zaštitnika ponovno dobiva Susjedgrad. Vraća se još okrutniji i nastavlja kažnjavati seljake koji su mu se usprotivili. Mnogi ostaju bez imovine, a neki završavaju u tamnici ili gube život.

Posebno strašan događaj zbiva se na Uskrs 1567. godine. Tahijevi vojnici zahtijevaju od seljaka da predaju ključeve svojih klijeti kako bi im mogli oduzeti zalihe. Kada seljaci odbiju poslušati, dolazi do krvavog nasilja pred crkvom. Gubec i drugi seljaci pokušavaju zaštititi svoje obitelji, ali protiv naoružanih vojnika gotovo su nemoćni. Taj događaj dodatno učvršćuje njihovo uvjerenje da više ne mogu živjeti pod Tahijevom vlašću.

Godine prolaze, a život postaje sve teži. Glad pogađa sela, nameti rastu, a seljaci sve češće ostaju bez hrane. Tahi ne pokazuje milost ni prema najsiromašnijima. Jednoga dana Jana s ostalim djevojkama odlazi raditi na vlastelinsko polje. Tahi je nasilno odvodi i seksualno zlostavlja. Nakon toga Jana doživljava težak duševni slom. Počinje govoriti da je Dora Arlandova, žena iz stare legende o prokletstvu obitelji Hening. Njezina sudbina duboko potresa Gupca i ostale seljake.

U međuvremenu se Đuro Mogaić, nakon dugog izbivanja i turskog zarobljeništva, vraća uz pomoć Tome Milića i uskoka Marka Nožine. Sretan je što će ponovno vidjeti Janu, ali ubrzo saznaje što joj se dogodilo. Njihova nekadašnja sreća sada je uništena. Đuro se pridružuje Gupcu i ostalim ljudima koji odlučuju zaustaviti Tahijevo nasilje.

Matija Gubec i Ilija Gregorić počinju organizirati otpor. U početku se nadaju pomoći pojedinih plemića, među kojima su Uršula Heningova i Stjepko Gregorijanec. Međutim, Gubec shvaća da plemići uglavnom žele ostvariti vlastite interese i vratiti izgubljene posjede. Seljaci ne žele samo zamijeniti jednoga gospodara drugim. Žele slobodu, pravednije namete i pravo da žive od svojega rada.

Zato se počinju tajno sastajati i pripremati veliku pobunu. Vijest se širi od sela do sela, preko Hrvatskog zagorja, Kranjske i Štajerske. Ilija Gregorić preuzima važnu ulogu u organiziranju seljačkih četa, a Gubec postaje jedan od njihovih glavnih vođa.

Početkom 1573. godine izbija Seljačka buna. Seljaci uzimaju oružje, okupljaju se u čete i kreću protiv vlastelinskih vojnika. Mnogi su naoružani samo vilama, sjekirama i drugim oruđem koje svakodnevno koriste u polju. Ipak, vjeruju da će zajedničkom borbom uspjeti pobijediti gospodare i izboriti pravedniji život.

U prvim sukobima pobunjenici postižu određene uspjehe, ali plemići ubrzo okupljaju dobro naoružanu i uvježbanu vojsku. Položaj seljaka dodatno otežavaju nesloga i izdaja. Šimun Drmačić, koji radi za vlastitu korist, širi nepovjerenje među pobunjenicima i pomaže njihovim neprijateljima. Ilija Gregorić doživljava poraz, a dio seljačkih snaga se raspršuje.

Gubec ostaje sa svojim ljudima u Stubici. Kada sazna da prema njima dolazi velika vojska pod zapovjedništvom Gašpara Alapića, priprema seljake za odlučujuću bitku. Svjestan je da su neprijatelji bolje naoružani i brojniji, ali ne želi napustiti ljude koji su mu povjerovali. Ohrabruje ih i podsjeća na sve nepravde koje su godinama trpjeli.

U Stubičkoj bitki dolazi do strašnog sukoba. Seljaci se hrabro bore, ali plemićka vojska postupno ih potiskuje. Mnogi padaju na bojištu, a među ranjenima je i Đuro Mogaić. Gubec ga odnosi u crkvu, gdje mladić umire. Njegova smrt dodatno potresa Gupca, koji je već izgubio mnoge prijatelje i suborce.

Kada postane jasno da je bitka izgubljena, Gubec se predaje Alapiću nadajući se da će tako spasiti preostale seljake. Međutim, njegova žrtva ne donosi obećanu milost. Mnogi pobunjenici bivaju pogubljeni, a Gubca odvode u zarobljeništvo.

Njegova sudbina posebno je okrutna. Budući da su ga seljaci nazivali svojim kraljem, pobjednici ga odlučuju poniziti upravo tim nazivom. U Zagrebu ga muče i stavljaju mu na glavu užarenu željeznu krunu. Gubec umire u strašnim mukama, ali do posljednjeg trenutka ostaje vjeran uvjerenju da njegov narod zaslužuje slobodu i pravedniji život.

Nakon sloma bune kažnjeni su i mnogi drugi njezini sudionici. Ilija Gregorić također biva uhvaćen i pogubljen. Iako se život na vlastelinstvima nastavlja, iza pobune ostaju razorene obitelji, prazna sela i sjećanje na ljude koji su se usudili suprotstaviti nepravdi.

Roman se, međutim, ne završava odmah Gupčevom smrću. Šenoa prikazuje i daljnje sudbine ljudi koji su sudjelovali u događajima. Uršula Heningova na kraju uspijeva vratiti svoje posjede, dok Tahi, unatoč pobjedi nad pobunjenicima, ne pronalazi mir.

Njegovu posljednju sudbinu određuje Jana. Nakon svega što je proživjela, ona se pojavljuje pred Tahijem odjevena poput Dore Arlandove, lika iz stare priče koja ga je progonila u snovima. Prestravljeni Tahi umire, a Jana se baca kroz prozor i također gubi život. Tako se završava još jedna tragična priča nastala zbog Tahijeve okrutnosti.

Iako je Seljačka buna ugušena i njezini vođe pobijeni, Matija Gubec ostaje zapamćen kao čovjek koji je pokušao zaštititi svoj narod. Njegova borba nije donijela neposrednu pobjedu, ali je postala simbol otpora nasilju i nepravdi te želje običnih ljudi da žive slobodno i dostojanstveno.

Razumijevanje djela

O djelu i povijesnoj pozadini

Roman počinje 1564. godine, kada se otvara sukob oko posjeda Susedgrad i Stubica. Među plemićima se vode sporovi o vlasništvu i moći, a njihove posljedice najteže pogađaju kmetove. Oni su obvezni na tlaku i davanja, a imaju malo mogućnosti da se zaštite od samovolje vlastelina.

Franjo Tahi u romanu predstavlja nasilnu vlastelu. S druge strane, Matija Gubec ističe se osjećajem za pravdu i spremnošću da sasluša ljude. Ilija Gregorić donosi vojno iskustvo, dok se oko pobune okupljaju seljaci koji više ne žele prihvaćati poniženje.

Uz povijesni tijek događaja Šenoa razvija zasebne sudbine: ljubav Đure Mogaića i Jane, odnose među plemićkim obiteljima, prikrivena savezništva i izdaje. Tako povijesni događaj postaje priča o stvarnim ljudskim osjećajima, strahu, odgovornosti i žrtvi.

Važno je zapamtiti da roman nije isto što i povijesni udžbenik: autor koristi stvarne osobe i događaje, ali oblikuje dijaloge, unutarnja stanja i pojedine prizore kako bi ostvario književni učinak.

Radnja po koracima

Redoslijed događaja

  1. Sukob Uršule Hening i Franje Tahija oko Susedgrada i Stubice otvara radnju.
  2. U sporovima plemića kmetovi postaju izloženi nasilju, nametima i neizvjesnosti.
  3. Tahijevo ponašanje produbljuje nezadovoljstvo seljaka i razbija njihovo povjerenje u vlast.
  4. Jana i Đuro Mogaić proživljavaju osobnu tragediju koja pokazuje razmjere nasilja.
  5. Matija Gubec sve snažnije zagovara dostojanstvo i zajednički otpor.
  6. Ilija Gregorić sudjeluje u organizaciji seljačkih snaga i ratnim planovima.
  7. Seljaci se dogovaraju, povezuju i krajem siječnja 1573. započinju bunu.
  8. Pobuna se širi dijelovima Hrvatskoga zagorja i susjednih slovenskih krajeva.
  9. Plemićka vojska kreće protiv ustanika, koji su slabije opremljeni.
  10. U odlučujućoj bitki kod Stubice, 9. veljače 1573., seljačka je vojska poražena.
  11. Matija Gubec biva zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je pogubljen.
  12. Završni dio romana ističe sjećanje na žrtvu pobunjenika i trajnije značenje njihove borbe.

Detaljniji način izdvajanja bitnih događaja pronađi u vodiču Radnja književnog djela.

Likovi i njihovi postupci

Glavni likovi – detaljna karakterizacija

Matija Gubec

Osobine: pošten, hrabar, razborit, požrtvovan, odlučan i odgovoran.

Uloga: jedan je od središnjih vođa pobune i moralno uporište seljaka. Pokušava se boriti za zajedničko dobro, ne samo za vlastitu korist.

Unutarnji sukob: zna koliko je otpor opasan, ali smatra da život bez pravde i dostojanstva nije prihvatljiv. Njegova sudbina daje romanu tragičnu snagu.

Franjo Tahi (Tahy)

Osobine: ohol, grub, osvetoljubiv, vlastoljubiv i sklon nasilju.

Uloga: vlastelin čije ponašanje dodatno potiče seljačko nezadovoljstvo. U književnom sukobu on je suprotnost Gupčevim idealima.

Karakterizacija: kroz postupke i odnos prema kmetovima Šenoa prikazuje što se događa kada moć nije ograničena pravdom i odgovornošću.

Za dobru školsku analizu navedi osobinu lika i odmah je poveži s konkretnim postupkom. Više primjera potraži u lekciji Karakterizacija lika.

Obvezni dio analize

Sporedni likovi – osobine, uloga i odnosi

Šenoin roman ima široku galeriju likova. Sporedni likovi nisu samo pozadina: kroz njih se prikazuju različiti društveni slojevi, obiteljski odnosi, ljubav, politički interesi i podjele unutar plemstva.

Ilija Gregorić

Iskusan, odvažan i organiziran. Vojni je zapovjednik pobunjenika i važan Gupčev suradnik. Njegovo iskustvo pomaže pripremanju otpora.

Uršula Hening

Odlučna i snažne volje. Plemkinja koja se spori s Tahijem oko vlastelinstva. Njezin sukob pokazuje da i plemići imaju vlastite interese, koji nisu nužno jednaki interesima kmetova.

Đuro Mogaić

Mlad, osjećajan i hrabar. Gupčev sestrić, povezan s Janom. Njegova životna priča pokazuje kako nasilje nad kmetovima pogađa mlade i njihove obitelji.

Jana

Tragičan lik i Đurina voljena djevojka. Izložena Tahijevu nasilju, predstavlja stradanje nevinih ljudi, osobito žena, u svijetu u kojem moćnici zloupotrebljavaju položaj.

Stjepko Gregorijanec

Ambiciozan plemić, Uršulin zet. U sukobima oko vlastelinstva nastoji ostvariti vlastite ciljeve. Njegov je odnos prema seljacima složen i često obilježen računicom.

Ambroz Gregorijanec

Iskusni plemić povezan s obiteljskim i političkim sukobima. U usporedbi sa Stjepkom omogućuje da se uoče razlike među pripadnicima istoga staleža.

Gašpar Alapić

Vojskovođa plemićke strane. Njegova vojna moć stoji nasuprot slabije opremljenim ustanicima. Povijesno nije bio ban u vrijeme bitke 1573. godine.

Jelena Tahi

Članica Tahijeve obitelji. Obiteljska perspektiva pokazuje da se politički i vlasnički sukobi odražavaju i na osobne odnose među plemstvom.

Šime Drmačić

Spletkar i nepouzdan sudionik događaja. U romanu predstavlja opasnost od izdaje, doušništva i sebičnih interesa u vremenu političkog nemira.

Sofija Hening

Uršulina kći, povezana s ljubavnom pričom Tome Milića. Kroz njezin lik roman ublažava povijesnu napetost i otvara pitanje osobnog izbora.

Tomo Milić

Lik povezan sa Sofijom i plemićkim sukobima. Njegova ljubavna priča pokazuje kako osjećaji dolaze u sukob s obiteljskim očekivanjima.

Ivan Pasanec i Ivan Mogaić

Sudionici seljačke organizacije i borbe. Podsjećaju da ustanak nije djelo jednoga čovjeka, nego zajednički pothvat mnogih ljudi.

Kada opisuješ sporedni lik, zabilježi tko je, kakav je, što radi i kako utječe na glavnog lika ili tijek radnje. Zatim usporedi likove s onima iz drugih lektira uz vodič za opis likova.

Književna obilježja

Kompozicija romana

Uvod

Godina 1564., spor oko vlastelinstva, upoznavanje plemića i teškoća kmetova.

Zaplet

Tahijeva samovolja, osobne tragedije i sve snažniji otpor.

Razvoj radnje

Dogovori pobunjenika, savezništva, spletke i organiziranje ustanka.

Vrhunac

Buna i odlučujuća bitka kod Stubice 1573. godine.

Rasplet

Poraz, odmazda i tragičan završetak Gupčeva života.

Epilog

Promišljanje o tome što ostaje nakon povijesne tragedije i tko se pamti.

Roman ima razgranatu radnju s više međusobno isprepletenih priča i povremenim povratcima u prošlost. Završni dio ima posebno naglašeno simboličko značenje.

Tko i kako pripovijeda?

Pripovjedač, pripovijedanje i stil

Pripovjedač: u trećem je licu i najčešće ima širok uvid u likove i događaje. Poznaje njihove postupke, razgovore i osjećaje te povremeno iznosi izrazito dojmljive opise.

Način pripovijedanja: izmjenjuju se pripovijedanje, dijalog, opis prostora i likova, prikazi sukoba i prizori snažnih emocija. Autor povezuje povijesnu, društvenu i ljubavnu radnju.

Jezik: bogat je povijesnim nazivljem, starijim izrazima i slikovitim opisima. Budući da je roman nastao u 19. stoljeću, poneke riječi ili rečenične konstrukcije današnjim učenicima mogu biti neobične.

Književnopovijesni kontekst: roman pripada Šenoinu dobu; u njemu se prepoznaju realistička težnja prikazu društva i romantičarska naglašenost osjećaja, drame i domoljublja.

Što djelo govori?

Tema, ideja i pouka

Tema

Seljačka pobuna protiv feudalne nepravde i zloupotrebe vlasti te sudbine ljudi zahvaćenih društvenim sukobom.

Ideja

Dostojanstvo, pravda i sloboda vrijednosti su koje nadilaze neposredni poraz, a nepravda može proizvesti razorne posljedice za cijelu zajednicu.

Pouka: moć bez odgovornosti vodi nasilju. Čak i kada borba za pravednije društvo ne uspije, njezini motivi i žrtve mogu ostati važni budućim naraštajima.

Ako ti nije jasna razlika između pojmova, pročitaj Što je tema književnog djela? i Što je ideja djela?.

Dublje čitanje

Motivi i simbolika

Motiv bune

Otpor nepravdi, ali i cijena zajedničke borbe.

Motiv zemlje

Izvor opstanka seljaka i povod vlastelinskih sukoba.

Motiv krvi

Stradanje, nasilje i osobna žrtva.

Matija Gubec

U romanu postaje simbol ustrajnosti i dostojanstva potlačenih.

Krunjenje i pogubljenje

Prikazuju okrutnu porugu vlasti i tragičnu cijenu otpora.

Završni cvijet i zora

U epilogu sugeriraju sjećanje, novu nadu i mogućnost promjene.

Važno: motiv je pojava ili detalj koji se ponavlja i gradi značenje, a simbol nosi dodatnu, prenesenu poruku. Vježbu prepoznavanja pronađi u vodiču Kompozicija djela i simboli.

Primjeri iz izvornog teksta

Stilske figure u romanu Seljačka buna

Primjeri u nastavku provjereni su u poglavljima I. i XLV. izvornog Šenoina romana. Kratki citati služe prepoznavanju stilskog postupka u konkretnom tekstu.

Epitet„blijedomodra, malne sumorna oka”

Opisni pridjevi naglašavaju izgled i raspoloženje osobe. Primjer iz prvog poglavlja.

Usporedba„mirna kao od kamena”

Prikazuje nepokolebljivost i prividnu hladnoću likova. Primjer iz prvog poglavlja.

Personifikacija„dršće zora”

Zori se pripisuje ljudska osobina drhtanja. Primjer iz završnog poglavlja.

Metafora„ruže iz mučeničke krvi”

Žrtva se preneseno povezuje s cvijećem koje simbolizira sjećanje i nadu. Primjer iz epiloga.

Još stilske osobitosti: kontrast slobode i nasilja, snažne slike prirode, povijesni izrazi, dijalozi i emotivno obojen završetak.

Razlikovanje činjenice i književnosti

Seljačka buna u povijesti i u Šenoinu romanu

Povijesna činjenica: ustanak je trajao od 28. siječnja do 9. veljače 1573. i zahvatio dijelove današnje Hrvatske i Slovenije. Seljačka vojska poražena je u odlučujućoj bitki kod Stubice; Matija Gubec potom je pogubljen.

U romanu: Šenoa prati duži razvoj sukoba od 1564., opisuje odnose u plemićkim obiteljima i stvara emocionalno snažne prizore. Nije svaki razgovor ili unutarnja misao lika povijesno zabilježen događaj.

Važna razlika: ban u vrijeme ustanka bio je Juraj Drašković, a Gašpar Alapić zapovijedao je plemičkom vojskom u bitki. Ustanički vojni zapovjednik bio je Ilija Gregorić, dok je Matija Gubec jedan od glavnih simbola i vođa bune.

Zadatak: odaberi jednu povijesnu činjenicu i jedan prizor koji je pisac umjetnički oblikovao. Objasni što svaki od njih doprinosi razumijevanju djela.

Pisac i književno razdoblje

August Šenoa – bilješka o piscu

August Šenoa (1838. – 1881.) rođen je i umro u Zagrebu. Bio je književnik, novinar, dramaturg, gradski dužnosnik i urednik časopisa Vienac. Svojim je povijesnim romanima i pripovijetkama približio književnost široj hrvatskoj čitateljskoj publici.

Seljačka buna objavljena je 1877. godine. Roman je jedan od važnih primjera njegove sposobnosti da povijesni materijal poveže s napetom radnjom, moralnim pitanjima i životnim sudbinama ljudi različitih staleža.

Još poznata djela: Čuvaj se senjske ruke, Prosjak Luka, Branka, Diogenes, Povjestice i Zlatarovo zlato.

Primjer za nastavu

Moj doživljaj djela

Najviše me se dojmila odlučnost Matije Gupca da se suprotstavi nepravdi, iako je znao da mu prijeti velika opasnost. Teško mi je bilo čitati prizore nasilja nad kmetovima, jer pokazuju koliko su obični ljudi mogli biti nezaštićeni.

Roman mi je zanimljiv i zato što ne prikazuje samo borbu, nego i posljedice ljudske pohlepe i okrutnosti. Gubčeva smrt tragična je, ali završetak potiče na razmišljanje o tome kako se ljudi sjećaju onih koji su se zauzimali za druge.

Napomena: ovo je samo primjer mišljenja. Svoj osvrt napiši vlastitim riječima i navedi prizor koji je tebi bio najupečatljiviji.

Priprema za odgovaranje

Pitanja za provjeru lektire

Tko je napisao Seljačku bunu?

Hrvatski književnik August Šenoa.

Kojoj književnoj vrsti pripada djelo?

Povijesnom romanu. Autor ga je podnaslovio kao historijsku pripovijest.

Kada započinje radnja romana?

Početak je smješten u 1564. godinu, prije same bune iz 1573.

Koji je glavni društveni problem u romanu?

Feudalna samovolja, iskorištavanje kmetova i nejednakost ljudi različitih staleža.

Zašto je Matija Gubec važan lik?

Zato što je jedan od vođa seljačkog otpora i književni simbol pravde, hrabrosti i požrtvovnosti.

Tko je Ilija Gregorić?

Iskusni vojnik i glavni vojni zapovjednik ustanika.

Kakvu ulogu ima Franjo Tahi?

Predstavlja nasilnu vlastelu, čija je samovolja među važnim uzrocima seljačkog nezadovoljstva.

Zašto je važna Stubička bitka?

Ona je odlučujući sukob 9. veljače 1573. u kojem je seljačka vojska poražena.

Tko je pripovjedač u romanu?

Pripovjedač u trećem licu koji prati više likova i međusobno povezanih radnji.

Koja je glavna pouka romana?

Pravda, sloboda i ljudsko dostojanstvo vrijednosti su za koje se vrijedi zalagati, a zloupotreba moći može izazvati tragediju.

Samostalni rad

Zadaci i vježbe nakon čitanja

  1. Lik i dokaz: izdvoji tri Gupčeve osobine i za svaku pronađi događaj koji je potvrđuje.
  2. Sporedni lik: opiši Iliju Gregorića ili Uršulu Hening u pet rečenica: osobine, postupci, uloga, odnos prema središnjem sukobu.
  3. Povijest i književnost: izdvoji dva povijesno potvrđena događaja i jedan prizor koji je važan za književnu dramatizaciju.
  4. Stilske figure: objasni što u završnom poglavlju simbolizira cvijet koji raste iz sjećanja na žrtve.
  5. Sastav: napiši kratko razmišljanje na temu „Što znači biti hrabar kad znaš da možeš izgubiti?”

Za lakše pamćenje pročitaj Kako najlakše naučiti lektiru?; zatim pokušaj odgovoriti na sva pitanja bez gledanja u tekst.

Za znatiželjne čitatelje

Dodatno čitanje

Pročitaj poglavlja Šenoina romana ili saznaj više o Seljačkoj buni i životu Augusta Šenoe.

  1. Wikizvor – Seljačka buna, I. poglavlje.
  2. Wikizvor – Seljačka buna, XLV. poglavlje (završetak i simbolika).
  3. Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – Seljačka buna 1573.
  4. Enciklopedija Hrvatskoga zagorja – August Šenoa.
Nastavi čitati na Lektirku

Povezane lektire i školski vodiči

Objavi komentar

Napomena za komentare: Ako objava komentara ne uspije, prihvati kolačiće, osvježi stranicu i pokušaj ponovo. Najbolje je napisati običan komentar bez linkova.
Noviji Stariji