Gromovo đule - lektira, kratki sadržaj & opis likova (Skender Kulenović)

Lektira i analiza djela
Gromovo đule
Skender Kulenović

Kratka, autobiografski obilježena priča o dječjem doživljaju oluje, majčinskoj zaštiti, narodnom vjerovanju i iskustvima odrasloga čovjeka koji se koleba između vjere i sumnje.

kratka pripovijetka sjećanje na djetinjstvo narodna predaja majčinska zaštita pripovijedanje u prvom licu
Dječak kraj konja pod olujnim nebom, simbolična ilustracija za priču Gromovo đule

Osnovni podaci o djelu

AutorSkender Kulenović
NaslovGromovo đule
Književni rodEpika
Književna vrstaKratka autobiografski obilježena pripovijetka
ZbirkaGromovo đule, knjiga priča za djecu
Godina objavljivanja1975.
Mjesto radnjeRodna kasabica, kuća i voćnjak; u završnici Vlašić, Vranica i ratni prostor
Vrijeme radnjeLjetno poslijepodne u djetinjstvu te kasniji događaji iz odrasloga života
PripovjedačPrvo lice; odrasli pripovjedač prisjeća se sebe kao maloga dječaka
Glavni likoviDječak, odnosno pripovjedač, i njegova majka

Tema

Sjećanje na snažnu oluju iz djetinjstva i majčino traženje gromova đuleta koje bi prema narodnom vjerovanju štitilo kuću i obitelj.

Ideja

Čovjek pred prirodnom silom, ratom i smrću traži sigurnost u ljubavi, uspomenama i vjerovanju, iako zna da potpuna zaštita ne postoji.

Pouka

Majčinska ljubav štiti koliko može, ali život ostaje nepredvidiv. Uspomene iz djetinjstva pomažu čovjeku razumjeti vlastite strahove i nadu.

Gromovo đule - kratak sadržaj

Odrasli pripovjedač prisjeća se jednoga događaja iz najranijega djetinjstva. Njegova rodna kasabica nalazi se pod planinama i poznata je po snažnim ljetnim olujama. Kada grmljavina započne, stanovnici zatvaraju kuće i sklanjaju se, a priroda postaje istodobno veličanstvena i zastrašujuća.

Jednoga olujnog poslijepodneva dječak i njegova majka ostaju sami u kući. Majka užurbano zatvara prozore, uzima sina u krilo i s njim promatra baštu. Munje na trenutke osvjetljavaju voćke, a zatim grmljavina potresa cijelu kuću. Dječak se boji, ali ga prizor i privlači. Dok vjetar i kiša povijaju grane, on istodobno žali voćke i nestrpljivo očekuje novi udar groma.

Kada dječak upita hoće li ponovno tako snažno zagrmjeti, majka ga blago udari po potiljku. Kao da je čuo njegovu želju, grom tada udara usred bašte. Dječak na tlu ugleda kratki, užareni plavičasti krug. Majka ga u strahu odnosi u divanhanu, grli i moli da više ne priziva gromove jer bi mogli izgorjeti.

Nakon što oluja prođe, majka iznosi dječaka u voćnjak. Spušta ga na zemlju i pažljivo pregledava travu oko mjesta udara, ali ništa ne pronalazi. Pripovjedač tek mnogo poslije razumije da je tražila gromovo đule. Prema narodnom vjerovanju ono je malo poput golubova jajeta. Tko ga pronađe i zakopa pred kućnim vratima, vjeruje se, zaštitit će dom od vatre, oružja, krađe i vradžbina.

Priča se zatim prenosi iz djetinjstva u pripovjedačevu odraslu dob. Na Vlašiću i Vranici doživljava snažne gromove koji udaraju u njegovoj blizini, ali njega ne pogađaju. Slično preživljava rat, metke i granate. Zbog toga se gotovo može učiniti da je majka ipak pronašla đule i njime zaštitila sina.

Ipak, pripovjedač ne može potpuno vjerovati u takvu zaštitu jer su mu dvojica braće poginula. Završetak je zato istodobno nježan i bolan. On kaže da vjeruje i ne vjeruje, ali i dalje traži mjesto na kojem je majka možda zakopala gromovo đule. Ta potraga nije obična potraga za predmetom. Ona izražava čežnju za majkom, izgubljenom sigurnošću i vremenom kada se činilo da ljubav može zaštititi čovjeka od svake opasnosti.

Važna ispravka: dječak nakon oluje ne pretražuje dvorište i majka mu tada ne objašnjava značenje đuleta. Majka sama pregledava travu, a pripovjedač tek mnogo kasnije saznaje što je tražila. Rečenica da ga i danas traži dio je odrasloga prisjećanja i ima simbolično značenje.

Redoslijed događaja

  1. Pripovjedač se prisjeća rodne kasabice poznate po snažnim gromovima.
  2. Jednoga ljetnog poslijepodneva počinje velika oluja.
  3. Majka zatvara prozore i uzima maloga sina u krilo.
  4. Dječak kroz prozor promatra munje, voćnjak i povijene grane.
  5. U njemu se miješaju strah, znatiželja i divljenje prirodi.
  6. Nakon dječakova pitanja grom udara usred bašte.
  7. Majka odvodi dijete na sigurnije mjesto i moli ga da ne priziva gromove.
  8. Po završetku oluje majka u travi traži nepoznat predmet.
  9. Pripovjedač mnogo kasnije saznaje da je tražila gromovo đule.
  10. Objašnjava narodno vjerovanje o njegovoj zaštitnoj snazi.
  11. Kao odrastao čovjek prisjeća se gromova na Vlašiću i Vranici.
  12. Preživljavanje rata nakratko ga navodi na pomisao da ga majčino đule štiti.
  13. Smrt dvojice braće ruši mogućnost potpunoga vjerovanja.
  14. Priča završava kolebanjem između vjere i sumnje te simboličnom potragom za đuletom.

Likovi i karakterizacija

Pripovjedač kao dječak

Vrlo je malen, osjetljiv, radoznao i zadivljen prirodom. Gromova se boji, ali ih istodobno želi ponovno čuti. Ne razumije majčinu zabrinutost ni predmet koji traži, pa oluju doživljava neposredno, dječje i maštovito.

Pripovjedač kao odrastao čovjek

Zreo je, iskusan i obilježen ratom te gubitkom braće. Djetinjstvo promatra s nježnošću, ali više ne može jednostavno vjerovati u čudesnu zaštitu. Njegovo kolebanje pokazuje sukob potrebe za nadom i spoznaje da je čovjek ranjiv.

Majka

Brižna je, zaštitnički nastrojena, uplašena i nježna. Sina skriva u krilu, odvodi ga od prozora i poslije oluje traži gromovo đule. Njezino vjerovanje nije prikazano kao neznanje, nego kao izraz želje da dom i djecu zaštiti od nesreće.

Braća

Ne sudjeluju izravno u prizoru iz djetinjstva, ali se spominju u završnici kao žrtve rata. Njihova smrt pripovjedaču onemogućuje da potpuno povjeruje u zaštitnu moć đuleta i priči daje tragičnu dubinu.

Stanovnici kasabice

Pojavljuju se kao zajednica koja pred olujom zatvara vrata i prozore, moli se i daje obećanja da više neće griješiti. Njihovo ponašanje pokazuje koliko snažno prirodna sila utječe na cijeli ljudski svijet i kako se strah povezuje s vjerom i tradicijom.

Analiza djela

Dva životna vremena

Priča povezuje malo dijete i odrasloga čovjeka. Dječak vidi oluju kao strašnu, ali čudesnu igru. Odrasli pripovjedač zna za rat, smrt i gubitak. Isto sjećanje zato dobiva drukčije značenje: ono više nije samo zgoda iz djetinjstva nego početak razmišljanja o sigurnosti i ljudskoj ranjivosti.

Majčinska zaštita

Majka najprije štiti sina vlastitim tijelom i zagrljajem, a zatim traži predmet kojem tradicija pripisuje zaštitnu moć. Stvarna i simbolična zaštita tako se spajaju. Dječak kao odrasla osoba i dalje osjeća snagu njezine brige, iako razumom sumnja u čudesno đule.

Vjerovanje i sumnja

Pripovjedač ne ismijava narodno vjerovanje, ali ga ni ne prihvaća bez zadrške. Preživljene opasnosti potiču vjeru, dok smrt braće donosi sumnju. Završna neodlučnost čini priču zrelom jer pokazuje da čovjek može istodobno znati da nešto nije dokazivo i ipak željeti vjerovati.

Priroda i rat

Gromovi iz djetinjstva kasnije se povezuju s mecima i granatama. Prirodna opasnost ne bira žrtvu, dok je rat ljudsko djelo, ali obje sile pred pojedincem izgledaju zastrašujuće i nepredvidivo. Takvom povezanošću dječja uspomena dobiva ozbiljnu povijesnu i životnu dimenziju.

Uloga sjećanja

Pripovjedač ne pamti sve pojedinosti djetinjstva, ali olujni prizor ostaje živ zbog snažnih osjeta: bljeska, tutnjave, kiše, majčina krila i straha. Priča pokazuje da čovjek najtrajnije pamti ono što je povezano s dubokim osjećajima.

Motivi

grommunjaolujavoćnjakmajčino krilogromovo đulekućni pragstrahzaštitasjećanjeratpoginula braćavjerasumnja

Simboli i njihovo značenje

Gromovo đuleSimbol majčinske želje da zaštiti obitelj, ljudske potrebe za sigurnošću i nade da postoji obrana od nesreće.
Grom i munjaPredstavljaju silu prirode, strah, zadivljenost i opasnost koja će se u odrasloj dobi povezati s ratom.
Kućna vrata i pragGranica su između sigurnosti doma i opasnoga vanjskog svijeta. Zato se zaštitni predmet prema predaji zakapa upravo pred vratima.
Majčino kriloStvarna je zaštita djeteta i mjesto emocionalne sigurnosti, važnije od bilo kojega čudesnog predmeta.
VoćnjakProstor djetinjstva i doma koji oluja pretvara u mjesto čuda, opasnosti i majčine tajne potrage.
Poginula braćaTragičan su dokaz granica svakoga vjerovanja u potpunu zaštitu te veza intimne priče s ratnim iskustvom.

Jezik, stil i stilske figure

Kulenovićev jezik je sažet, ritmičan i izrazito slikovit. Čitatelj ne dobiva samo podatak da je počela oluja, nego gotovo vidi bljesak, čuje udar groma i osjeća dječakov strah. Priroda je prikazana kao živo biće, a kratke rečenice u najnapetijim trenucima ubrzavaju pripovijedanje.

Stilsko sredstvoKako se pojavljuje u pričiUčinak
PoredbaGromovi se uspoređuju sa svijetlim divovima, munje sa sabljama, a kratki sjaj na tlu sa sjajnom tepsijom.Oluja postaje vidljiva, velika i dramatična.
PersonifikacijaGrom se ponaša kao da čuje dječaka, a kasnije pripovjedač govori kao da ga gromovi nisu htjeli.Priroda dobiva volju i postaje gotovo ravnopravan lik.
MetaforaKasabica je zamišljena kao igralište gromova, a oluja kao divovska igra i borba.Pojačava se osjećaj čudesnoga i opasnoga.
EpitetOdabrani pridjevi naglašavaju ljetnu oluju, mrklu noć, plavičasti krug i zlatni sjaj voćaka.Opisi dobivaju boju, atmosferu i emocionalnu snagu.
KontrastSuprotstavljaju se strah i divljenje, djetinjstvo i zrelost, vjerovanje i sumnja, dom i rat.Otkriva složenost pripovjedačevih osjećaja.
Vizualne i zvučne slikeBljeskovi, promjene svjetla, povijanje grana i tutnjava oblikuju prizor oluje.Čitatelj događaj doživljava gotovo svim osjetilima.

Pripovjedački postupak

Priča je ispripovijedana u prvom licu i retrospektivno. To znači da odrasli pripovjedač gleda unatrag i obnavlja doživljaj iz djetinjstva. U završnici pravi veliki vremenski skok prema planinskim olujama i ratnim iskustvima. Takav postupak omogućuje da isti događaj istodobno vidimo dječjim očima i razumijemo zrelim iskustvom odrasloga čovjeka.

Kompozicija djela

Radnja je kratka i zgusnuta, ali ima prepoznatljiv razvoj. Najveći dio zauzima opis atmosfere i unutarnjega doživljaja, dok završni odlomci proširuju značenje priče na cijeli pripovjedačev život.

UvodOpis rodne kasabice i ljetnih oluja.
ZapletMajka i dječak ostaju sami dok se nevrijeme pojačava.
VrhunacGrom udara usred bašte i pojavljuje se plavičasti sjaj.
RaspletMajčina potraga, objašnjenje predaje te odraslo kolebanje između vjere i sumnje.

Značenje naslova

Riječ đule prvotno označava kuglasto topovsko zrno. U narodnom vjerovanju iz priče gromovo đule je mali predmet koji navodno ostaje na mjestu udara groma. Naslov ističe upravo taj predmet jer on povezuje dječji doživljaj oluje, majčinu brigu i pripovjedačev kasniji život.

Đule nije samo tajanstveni predmet. Ono postaje simbol zaštite koju dijete želi osjećati i nakon što odraste. Zato završna potraga za mjestom na kojem ga je majka možda zakopala znači i potragu za izgubljenim domom, majčinom blizinom i sigurnošću djetinjstva.

Glavne poruke djela

  • Snažni događaji iz djetinjstva mogu ostati živi tijekom cijeloga života.
  • Majčinska ljubav stvara dubok osjećaj sigurnosti, čak i kada ne može spriječiti svaku nesreću.
  • Narodna vjerovanja pomažu ljudima izraziti strah, nadu i želju za zaštitom.
  • Zrela osoba može istodobno sumnjati u nešto i osjećajno željeti da je to istina.
  • Rat razara vjerovanje u potpunu sigurnost i ostavlja trajne rane u obitelji.
  • Priroda može u čovjeku istodobno probuditi strah i divljenje.

Osobno mišljenje o djelu

Priča mi se svidjela jer iz vrlo kratkoga događaja razvija veliko značenje. Oluja nije prikazana samo kao nevrijeme, nego kao prizor koji dječaku zauvijek ostaje povezan s majkom, domom i osjećajem zaštite.

Najsnažniji je završetak u kojem odrasli pripovjedač više ne može jednostavno vjerovati u čudesno đule jer su mu braća poginula. Ipak ga i dalje traži. Ta proturječnost djeluje ljudski i iskreno: razum govori jedno, a uspomena i čežnja drugo.

Bilješka o piscu

Skender Kulenović

Skender Kulenović rođen je 2. rujna 1910. u Bosanskom Petrovcu, a umro je 25. siječnja 1978. u Beogradu. Studirao je pravo u Zagrebu te bio među pokretačima i urednicima časopisa Putokaz. Tijekom Drugoga svjetskog rata sudjelovao je u antifašističkoj borbi i uređivao ratne listove.

Pisao je poeziju, poeme, drame, pripovijetke, eseje i roman. Među njegovim poznatim djelima nalaze se poema Stojanka majka Knežopoljka, zbirke Soneti, drame Večera i Djelidba, pripovijetke Divanhana i Gromovo đule te roman Ponornica. Njegov stil odlikuju snažna metaforičnost, ritam i duboko prikazivanje čovjekovih osjećaja.

Česta pitanja i odgovori

Tko je napisao Gromovo đule?

Priču je napisao Skender Kulenović.

Kojoj književnoj vrsti pripada djelo?

Gromovo đule je kratka autobiografski obilježena pripovijetka iz istoimene knjige priča za djecu.

Tko pripovijeda priču?

Pripovijeda je odrasli čovjek u prvom licu koji se prisjeća sebe kao maloga dječaka.

Gdje se događa glavni dio radnje?

U pripovjedačevoj rodnoj kasabici, u obiteljskoj kući i voćnjaku tijekom snažne ljetne oluje.

Što majka traži nakon oluje?

Pregledava travu na mjestu udara i traži gromovo đule, predmet kojem narodno vjerovanje pripisuje zaštitnu moć.

Je li majka pronašla gromovo đule?

Priča to ne potvrđuje. Pripovjedač se samo pita je li ga možda pronašla i potajno zakopala.

Što prema vjerovanju štiti gromovo đule?

Ako se zakopa pred kućna vrata, trebalo bi štititi dom od vatre, oružja, krađe i vradžbina.

Zašto se spominju Vlašić i Vranica?

Na tim planinama pripovjedač kao odrastao čovjek ponovno doživljava snažne gromove koji ga ne pogađaju, pa se prisjeća majčina đuleta.

Zašto pripovjedač ne može potpuno vjerovati u zaštitu?

Zato što su mu dvojica braće poginula. Njihova smrt pokazuje da nikakav predmet ne može zajamčiti potpunu sigurnost.

Što znači završna potraga za đuletom?

Ona je simbolična potraga za majčinom zaštitom, sigurnošću doma i izgubljenim vremenom djetinjstva.

Koja su najvažnija stilska sredstva?

Najvažnije su poredbe, metafore, personifikacije, epiteti, kontrasti te snažne vizualne i zvučne slike.

Koja je glavna poruka priče?

Čovjek ne može biti potpuno zaštićen od životnih opasnosti, ali ljubav, sjećanje i nada mogu mu dati snagu da ih podnese.

Povezani sadržaji na Lektirku

Izvori za provjeru podataka

Pripremi lektiru sigurnije i jednostavnije Kako brzo naučiti lektiru Kako napisati lektiru

23 Primjedbe

  1. Autor je uklonio komentar.

    OdgovoriIzbriši
  2. Superrr pomoglo mi je hvala naj ste

    OdgovoriIzbriši
  3. kako se zove ova prica???

    OdgovoriIzbriši
  4. Zasto niste stavili sve priče koje se naalaze u gromovo đule

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Anonimno5/6/23 21:43

      i ja to trazim

      Izbriši
    2. Price su: Cesta,Vlas u Kuli,Najljepse i naglavnije,Abez,Nisu dosli oni pravi,Jasen,Kamena sa boljed ramena,Vršnjaci,Dobri moj hodza,Med i Koprive,Jezero,Moj Brat,Još samo Bos,Rodio se poslije rodenja,Šarenka,Vjerne kiše,Suša,Gromovo Đule,Jesam li vidio zvijezdu repaticu. 7355608

      Izbriši
  5. mozel ovakva analiza price za ove price ,,Nisu dosli oni pravi", ,, Jasen" , i ,, Vlas u kuli"

    OdgovoriIzbriši
  6. Hitno mi treba med i mlijeko

    OdgovoriIzbriši
  7. Administrator je uklonio komentar.

    OdgovoriIzbriši
  8. Mozeli ovakva analizaza price"Med u koprive", "Cesta", "Jasen".Molim vas hitno mi je

    OdgovoriIzbriši
  9. Evo priče iz lektire kome trebaju: Cesta,Vlas u Kuli,Najljepse i naglavnije,Abez,Nisu dosli oni pravi,Jasen,Kamena sa boljed ramena,Vršnjaci,Dobri moj hodza,Med i Koprive,Jezero,Moj Brat,Još samo Bos,Rodio se poslije rodenja,Šarenka,Vjerne kiše,Suša,Gromovo Đule,Jesam li vidio zvijezdu repaticu. 7355608

    OdgovoriIzbriši
  10. Super pomoglo da nedobijem 1

    OdgovoriIzbriši
Napomena za komentare: Ako objava komentara ne uspije, prihvati kolačiće, osvježi stranicu i pokušaj ponovo. Najbolje je napisati običan komentar bez linkova.
Noviji Stariji