Lektirko / Potpuna obrada lektire
Čudnovate zgode šegrta Hlapića
Ivana Brlić-Mažuranić – kratki sadržaj po danima putovanja, analiza likova, tema, kompozicija, poruke i pitanja za ponavljanje.

O čemu govori roman? Šegrt Hlapić malen je, radišan i vedar postolarski pomoćnik. Nakon nepravednoga kažnjavanja odluči otići na put. Susreće prijatelje i neprijatelje, pomaže ljudima u nevolji, traži ukradene čizmice i upoznaje djevojčicu Gitu. Tijekom putovanja pokazuje da se hrabrost ne mjeri snagom, nego poštenjem, razumom i spremnošću da se pomogne drugima.
Roman povezuje pustolovinu, dječji humor i važne životne vrijednosti. U nastavku je sačuvan izvorni sadržaj po danima putovanja, jezično uređen i dopunjen potpunom književnom analizom.
Osnovni podaci o djelu
Knjiga je prvi put objavljena 1913. Naziv „pustolovni dječji roman” precizniji je od općenite oznake „pripovijest”.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića – kratak sadržaj po danima
Donosimo detaljan sadržaj sa svim važnim događajima tijekom Hlapićeva putovanja. Zadržani su redoslijed, prizori i pripovijedanje iz postojeće obrade, uz jezične ispravke radi lakšeg čitanja.
01Prvi dan: mljekar, Bundaš i izgubljene guske
Hlapić naiđe na starog mljekara pa mu pomogne raznositi mlijeko po kućama. Kad su razvezli mlijeko, oprosti se Hlapić od mljekara, ode iz grada i prilegne usred dana malo odspavati u dubokoj travi.
Nakon duga sna probudi ga Bundaš, majstorov pas koji je krenuo za njim, i njih dvojica nastavljaju put. Stignu do sirotinjske kućice iz koje dopire gorak plač. Hlapić uđe i nađe zaplakanog dječaka njegove veličine koji se zove Marko. Dječak plače zato što je izgubio dvije guske.
Hlapić mu odluči pomoći pa on i Bundaš uskoro pronađu guske koje su se sakrile u šiblju pokraj vode i dovedu ih Marku. To im je priskrbilo večeru i konačište u Markovoj kući, a ujutro im Markova majka spremi nešto hrane za put te nastave dalje.
- Hlapić pomaže starom mljekaru raznositi mlijeko.
- Hlapić i Bundaš pomažu Marku pronaći izgubljene guske.
02Drugi dan: kamenari, tele i čovjek u crnom
Nastave oni tako dalje i susretnu skupinu kamenara, ljudi koji su dugim čekićima tukli kamen za cestu. Tu na Hlapića nasrne šareno tele pa se njih dvojica malo potuku. Hlapić nadmudri tele i pobijedi ga uz smijeh, prisjećajući se izreke: „Gdje se lud s mudrijim bije, tu jednaka borba nije.”
Otpute se dalje. Podvečer zafijuče vjetar, počne bljeskati i grmjeti te se spusti kiša. Hlapić i Bundaš sklone se pod most. Ondje je već čovjek u crnoj kabanici i s poderanim šeširom na glavi. Kiša ne prestaje, pa pod mostom prenoće.
- Susret s kamenarima pokazuje Hlapićevu marljivost i snalažljivost.
- Pod mostom upoznaje nepoznatog čovjeka u crnoj kabanici.
03Treći dan: ukradene čizmice i upoznavanje Gite
Kad su se probudili, crnog čovjeka više nije bilo, a ni Hlapićevih lijepih čizmica koje je prije spavanja izuo. Ražalošćen, malo razmisli pa odluči tražiti lopova i tako bos krene na put. Na cesti susretnu lijepu djevojčicu Gitu s brbljivom papigom na ramenu.
Ona je žurila za svojim cirkusom, u kojem je radila kao plesačica i akrobatkinja. Netko joj je ukrao kutijicu s njezinim stvarima. Tako pođu zajedno ne bi li našli neki posao i zaradili za hranu. Došavši u selo, kod jednog gospodara dobiju posao: trebaju prevrtati sijeno.
Hlapić radi izvrsno, a Giti posao ne ide od ruke pa je gospodar otjera s posla, a ona pobjegne u grmlje. Kad su nakon posla svi sjeli večerati, iz grmlja se začuje truba i pojave se mala kola koja vuče Bundaš. Na kolima su Gita i njezina papiga. Gita priredi predstavu kao u cirkusu, razveseli i nasmije težake i gospodara te tako i sama zasluži večeru.
- Crni čovjek ukrade Hlapićeve čizmice.
- Hlapić upozna Gitu i zajedno nalaze način da zarade večeru.
04Četvrti dan: požar, ukradene stvari i Gitin ožiljak
Noću u selu izbije požar. Zapali se staja, a zatim i kuća seljaka kojega su zvali Rđavi Grga. Svi seljaci dotrče gasiti vatru. Hlapić se uspne na krov kuće i pomaže u gašenju. Pod njim pukne letva i on padne na tavan. Srećom, padne ravno u škrinju s brašnom pa mu se ništa ozbiljno ne dogodi.
Na tavanu pronađe pokradene stvari, svoje čizmice i Gitinu bijelu kutijicu. Otkriva se da Grgin tavan služi kao skladište ukradene robe. Seljaci prijete Grgi, a njegovoj rasplakanoj majci Hlapić obeća da će ga pronaći i upozoriti da ne dolazi kući dok su ljudi tako ljutiti. Ona mu zahvali, zamota srebrni novac u rubac i zamoli ga da to preda Grgi.
Kad Gita vidi Hlapićevu opeklinu na peti, pokaže mu svoju staru brazgotinu na palcu u obliku križa. Taj mali detalj poslije će postati vrlo važan.
- Hlapić pronalazi svoje čizmice i ostale ukradene stvari.
- Grgina majka povjerava mu rubac sa srebrnim novcem.
- Gitin ožiljak prvi je važan trag o njezinoj prošlosti.
05Peti dan: Miško, odbjegli konji i susret s Grgom
Nakon nekog vremena oproste se od seljaka i krenu dalje. Pokraj raskrižja naiđu na skupinu malih pastira i pastirica. Između jednoga pastirčića i Hlapića dođe do prepirke koja bi mogla završiti tučnjavom.
No Hlapić izbjegne tučnjavu pa se nadmetanje završi bacanjem kamena. Potom se svi sprijatelje, peku kukuruz i razgovaraju. Hlapić s čuđenjem sluša Miškove priče o čizmama koje grizu. Dok su tako sjedili, cestom velikom brzinom prođu kola koja vuku preplašeni konji. U kolima sjede dva čovjeka prestravljenih lica.
Hlapić hrabro skoči prema cesti kako bi pokušao zaustaviti konje. Prije nego što su stigli do njega, kola se prevrnu, a dvojica ljudi padnu u grabu. To su crni čovjek i Rđavi Grga.
Hlapić im pomaže popraviti uzde i kola, a Grgi potajno daje majčin zamotuljak. Traži od njega obećanje da će napustiti crnog čovjeka, otići u svijet i pokušati živjeti pošteno.
- Hlapić se sprijatelji s pastirom Miškom.
- Saznaje više o crnom čovjeku i Rđavom Grgi.
- Grgi predaje majčin rubac i poziva ga na promjenu.
06Šesti dan: popravljanje opanaka i sajam
S pastirima se vrate u obližnje selo, a Hlapić Miškovim roditeljima obeća da će im popraviti opanke. Ondje dobiju hranu i prenoćište. Ujutro Hlapić ustane ranije i baci se na posao. Kad završi, besplatno popravi opanke i siromašnoj Janji. Nakon toga on i Gita oproste se od domaćina i krenu dalje.
Uskoro stignu u velik grad u kojem se održava sajam. Na sajmu jedan razmetljiv i glasan prodavač loših košara ometa siromašnog košaraša, koji ne uspijeva prodati ni jednu košaru. Gita kod njega priredi malu predstavu pa on rasproda košare. Gita i Hlapić zatim pomažu vlasniku vrtuljka, nadajući se večeri i prenoćištu.
Zahvaljujući njihovoj ljubaznosti i spretnosti vlasnik vrtuljka zaradi mnogo novca, ali njima osigura samo večeru. Za noćište se opet moraju snaći sami. Hlapić pronađe mjesto pod vedrim nebom i napravi im ležaj od vreća i krpa.
- Hlapić popravlja opanke Miškovoj obitelji i Janji.
- Gita pomaže košarašu prodati košare.
- Oboje rade na sajmu, ali noće na otvorenom.
07Sedma noć: cirkus, crni čovjek i majstor Mrkonja
Tek što su zaspali, Gita začuje poznato rzanje konja. Probudi Hlapića i krenu prema zvuku. Nađu se u cirkusu, baš onome u kojem je Gita prije radila. Ondje rže njezin omiljeni konj Sokol. Ušuljaju se u staju, a u susjednim jaslama prepoznaju jednoga od konja koji su vukli kola što su se prevrnula pred njima.
Iznenade ih ulazak gospodara cirkusa i crnog čovjeka. Skriveni u slami, Hlapić i Gita prisluškuju njihov razgovor. Saznaju da je opljačkani vlasnik konja ostavljen svezan u šumi i da crni čovjek namjerava ukrasti kravu ženi koja ima maloga sina. Hlapić odmah kreće kroz noć kako bi spriječio krađu, a Gita pođe s njim. Putem im pomogne siromašni košaraš sa sajma i poveze ih dobar dio puta.
Hlapić i Gita nastave kroz mračnu šikaru. Iz grmlja začuju buku, pojavi se obris visoka čovjeka, a kad ovaj kresne šibicu, Hlapić ugleda majstora Mrkonju. Majstor prvi put zagrli Hlapića i pomiluje ga po kosi. Ispriča da su ga zlikovci opljačkali, oteli mu konja, kola i robu te ga ostavili vezana u šumi. Pozove Hlapića da se vrati kući, obećavajući da će se prema njemu ubuduće drukčije ponašati, a pozove i Gitu.
Svi dođu do kuće malog Marka. Hlapić upozori Markovu majku na namjere crnog čovjeka. Ona se obrati općini i stražari počnu čuvati kuću. Crni čovjek ipak se ne pojavi. Nakon nekoliko dana doznaje se da je pronađen mrtav podno strme stijene.
- Gita prepoznaje svojega konja Sokola.
- Djeca razotkrivaju namjere crnog čovjeka i spašavaju Markovu obitelj od moguće krađe.
- Susreću majstora Mrkonju, koji se iskreno mijenja.
08Završetak: povratak, Marica i novi život
Hlapić, Gita, majstor Mrkonja i Bundaš doputuju kući. Majstorica se silno iznenadi i razveseli. Majstor održi obećanje i ispriča Hlapiću o velikoj nesreći koja ih je nekoć snašla: na gradskom sajmu nestala im je kći Marica i nikada je nisu uspjeli pronaći.
Po Gitinu ožiljku na palcu majstorica u njoj prepozna svoju Maricu. Nastane neopisivo veselje u kući. Dobri Hlapić ne zaboravi ni obećanje služavki koju je zamolio da pomaže starom mljekaru, nego joj donese kitu cvijeća kao zahvalu. Zbog njegove pouzdanosti do njega stigne pismo koje ga je čekalo kod služavke.
U pismu je mljekarova oporuka kojom svu imovinu ostavlja Hlapiću. Tako Hlapić naslijedi magarca i kola. Kasnije Hlapić i Gita odrastu, vjenčaju se i imaju četvero djece i tri šegrta te žive sretno i zadovoljno.
- Gita je zapravo Marica, davno izgubljena kći majstora i majstorice.
- Hlapić nasljeđuje mljekarova magarca i kola.
- Hlapić i Gita poslije postaju obitelj.
Redoslijed događaja – 12 najvažnijih trenutaka
- Majstor Mrkonja nepravedno kazni Hlapića, pa dječak odluči otići na put.
- Hlapić pomaže mljekaru i upoznaje Marka, kojemu pronalazi guske.
- Pridružuje mu se Bundaš, njegov vjerni pseći prijatelj.
- Pod mostom susreće crnog čovjeka koji mu krade čizmice.
- Upoznaje Gitu, cirkusku djevojčicu s papigom, i nastavljaju put zajedno.
- Tijekom požara pronalazi ukradene čizmice i Gitinu kutijicu.
- Od Grgine majke prima rubac sa srebrnim novcem za sina.
- Susreće Miška, pomaže ljudima i Grgu potiče na pošten život.
- Na sajmu Hlapić i Gita rade te pomažu siromašnom košarašu.
- U cirkusu otkrivaju planove crnog čovjeka i kreću upozoriti Marka.
- Susreću majstora Mrkonju, a on se kaje i poziva ih kući.
- Gita se otkriva kao Marica, a Hlapić pronalazi dom i obitelj.
Analiza i karakterizacija likova
Hlapić – glavni junak
Malen je rastom, ali velik dobrotom i odlučnošću. Radišan je, pošten, hrabar, promišljen i vedar. Ne uzvraća nepravdom na nepravdu. Njegova se osobnost prepoznaje po konkretnim postupcima: pomaže mljekaru, Marku, košarašu i Grgi te se izlaže opasnosti kako bi zaštitio druge.
Gita / Marica – Hlapićeva prijateljica
Živahna je, maštovita, razgovorljiva i talentirana za nastupanje. Nije toliko vješta u teškom fizičkom poslu kao Hlapić, ali se izvrsno snalazi pred publikom i velikodušno pomaže košarašu. Njezin ožiljak postaje trag po kojemu se otkriva da je davno izgubljena Marica.
Majstor Mrkonja
U početku je strog i grub prema Hlapiću, a zbog vlastite tuge često nepravedan. Nakon teških iskustava na putu shvaća pogrešku. Njegov zagrljaj Hlapića označava kajanje, promjenu i povratak ljudskoj bliskosti.
Majstorica
Blaga je, brižna i zaštitnički nastrojena prema Hlapiću. U završnici prepoznaje svoju izgubljenu kćer po ožiljku. Utjelovljuje toplinu doma i roditeljsku ljubav.
Bundaš – pas
Vjeran i privržen Hlapiću. Prati ga na putu, čuva ga i sudjeluje u pronalasku gusaka. Njihovo prijateljstvo pokazuje povezanost čovjeka i životinje.
Rđavi Grga
Isprva sudjeluje u krađama i skriva ukradene predmete. Hlapićeva dobrota i majčina briga potiču ga na promjenu. Pokazuje da se čovjek može odmaknuti od lošeg društva i pokušati popraviti svoje postupke.
Crni čovjek
Glavni je protivnik koji krade, prijeti i iskorištava druge. Njegove spletke povezuju više pustolovina u romanu i stvaraju napetost.
Ostali likovi
Marko i njegova majka, stari mljekar, pastir Miško, siromašna Janja, košaraš, seljaci, kamenari i ljudi s cirkusa. Kroz njih Hlapić susreće različite nevolje i prilike da pokaže dobrotu.
Kako se likovi mijenjaju?
Mrkonja postupno uviđa svoju nepravdu i počinje se drugačije odnositi prema Hlapiću. Rđavi Grga odvaja se od lošeg utjecaja crnog čovjeka. Hlapić tijekom putovanja ostaje vjeran svojoj dobroti, ali stječe više iskustva i samostalnosti. Gita pronalazi ne samo prijatelja, nego i izgubljenu obitelj.
Kompozicija romana: uvod, zaplet, vrhunac i rasplet
| Dio | Što se događa? |
|---|---|
| Uvod | Upoznajemo Hlapića, njegov posao kod majstora Mrkonje, nepravdu i odluku o odlasku. |
| Zaplet | Hlapićevo putovanje, krađa čizmica, upoznavanje Gite i novi susreti. |
| Razvoj radnje | Požar, susret s Grgom, rad na sajmu i otkrivanje planova crnog čovjeka. |
| Vrhunac | Opasna noć, otkrivanje prijetnje Markovoj obitelji i pronalazak majstora Mrkonje. |
| Rasplet | Povratak kući, spoznaja da je Gita zapravo Marica i ponovno okupljanje obitelji. |
| Epiloški završetak | Hlapić nasljeđuje mljekarovu imovinu, a kasnije s Gitom osniva obitelj. |
Radnja je pretežno kronološka, a niz susreta i nevolja čini pustolovnu cjelinu. Početak i završetak povezuje postolarska radionica: Hlapić iz nje odlazi zbog nepravde, a vraća se u promijenjen, topliji dom.
Glavni sukobi
- Hlapić i majstor Mrkonja: nepravda i strogost nasuprot dobroti i praštanju.
- Hlapić i crni čovjek: poštenje nasuprot krađi i sebičnosti.
- Grga i vlastita savjest: loše društvo nasuprot mogućnosti promjene.
- Gita i nepoznata prošlost: traganje za pripadnošću koje završava pronalaskom roditelja.
Tema, ideja i pouka djela
Tema romana
Pustolovine malog postolarskog šegrta koji tijekom sedmodnevnog putovanja upoznaje različite ljude, pomaže im i svojim postupcima pokazuje snagu hrabrosti, rada i dobrote.
Ideja djela
Čovjeka ne određuju njegov izgled, položaj ili bogatstvo, nego postupci. Dobrota može mijenjati odnose među ljudima, a rad, poštenje i hrabrost pomažu u svladavanju teškoća.
Najvažnije pouke
- Vrijedi pomagati i onda kada ne očekujemo nagradu.
- Hrabrost znači učiniti ono što je ispravno i kad smo uplašeni.
- Nepravdu ne trebamo vraćati nepravdom.
- Svaki čovjek zaslužuje priliku da popravi pogreške.
- Prijateljstvo, znanje i pošten rad važniji su od vanjske moći.
Motivi i simbolika u romanu
Čizmice
Pokreću Hlapićevo putovanje i povezuju početnu nepravdu s pustolovinama. Mogu se tumačiti kao simbol puta prema samostalnosti.
Put
Simbol je odrastanja, upoznavanja svijeta, učenja i stjecanja iskustva.
Bundaš
Pokazuje vjernost i prijateljstvo koje ne prestaje ni u teškoćama.
Gitin ožiljak
Naizgled malen detalj koji na kraju pomaže otkriti njezin pravi identitet.
Rubac i srebrni novac
Izraz majčine brige i mogućnosti da Grga izabere drugačiji život.
Povratak kući
Označava pomirenje, oprost i stvaranje toplog obiteljskog doma.
Ostali motivi
Motivi rada, poštenja, opasnosti, gladi, prijateljstva, siromaštva, oprosta, obitelji i ljudske dobrote provlače se kroz cijelu priču. Suprotnost crnog čovjeka i Hlapića pojačava razliku između sebičnog i nesebičnog ponašanja.
Pripovjedač, jezik i stilske značajke
Pripovjedač: priča se pripovijeda u trećem licu. Pripovjedač poznaje osjećaje i razmišljanja likova te se povremeno obraća čitatelju. Time se održava bliskost s dječjom publikom.
Jezik: živ, slikovit i pristupačan, uz dijaloge, opise sela, putova, životinja i događaja. Pojedine riječi i izrazi odražavaju vrijeme u kojem je djelo napisano.
Stilski postupci: humor, usporedbe, živopisni opisi, dijalozi i kontrasti. Primjerice, Hlapićeva malenost suprotstavljena je njegovoj velikoj hrabrosti. Napetost raste u susretima s crnim čovjekom, dok je humor čest u zgodama s Bundašem i Gitom.
Stvarni i bajkoviti elementi
Stvarni elementi su rad u postolarskoj radionici, siromaštvo, putovanje, sajam, krađe i prijateljstvo. Bajkovito obojenje vidi se u sretnoj povezanosti brojnih događaja, jasno suprotstavljenim dobrim i zlim likovima te završnom otkrivanju obitelji. Roman ipak nije klasična čarobna bajka: događaji ne ovise o nadnaravnim moćima.
Zašto je Hlapić primjer pozitivnog junaka?
Njegova vrijednost očituje se u djelima. Popravlja opanke bez naplate, pomaže siromašnima, ne odbacuje Rđavog Grgu i ne bježi od opasnosti kad su drugi ugroženi. Zato se učenici mogu pitati ne samo što je Hlapić rekao, nego što je konkretno učinio.
O autorici – Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. u Ogulinu, a umrla je 21. rujna 1938. u Zagrebu. Jedna je od najvažnijih hrvatskih književnica za djecu. U njezinim se djelima spajaju mašta, ljudske vrijednosti, zanimljiva radnja i snažna vjera u dobrotu.
Roman Čudnovate zgode šegrta Hlapića objavljen je 1913., a zbirka Priče iz davnine 1916. godine. Književnica je postala dopisna članica tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1937. godine. Često se naziva „hrvatskim Andersenom”.
Poznata djela
- Čudnovate zgode šegrta Hlapića
- Priče iz davnine (uključuje „Šumu Striborovu”, „Regoča”, „Kako je Potjeh tražio istinu” i druge priče)
- Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata
Zašto je djelo važno?
Šegrt Hlapić jedan je od najprepoznatljivijih junaka hrvatske dječje književnosti. Njegovo je putovanje više od zabavne pustolovine: ono uči o dostojanstvu rada, prijateljstvu, praštanju i moralnoj odgovornosti.
Moje mišljenje o lektiri
Najviše mi se sviđa što Hlapić ostaje dobar i kada je prema njemu netko nepravedan. Iako je malen, ne boji se pomoći ljudima kojima je teško. Posebno su mi zanimljivi susreti s Gitom, požar u selu i završetak u kojem se otkriva tko je Gita zapravo. Priča je napeta, ali i topla, jer pokazuje da se dobrota može vratiti na neočekivan način.
Što možemo naučiti od Hlapića?
Nije potrebno biti najjači ili najbogatiji da bismo učinili nešto važno. Ponekad je dovoljno vidjeti tuđu nevolju, promisliti i ponuditi pomoć. Hlapićeva upornost, prijateljstvo s Gitom i vjernost Bundaša ostaju najljepši dijelovi romana.
Često postavljana pitanja – Hlapić (FAQ)
Roman je napisala hrvatska književnica Ivana Brlić-Mažuranić, a prvi je put objavljen 1913. godine.
Dječji pustolovni roman, napisan u proznom obliku i ispripovijedan u trećem licu.
Majstor Mrkonja nepravedno ga je kaznio zbog preuskih čizmica. Hlapić je odlučio otići na put i razgaziti ih.
Glavno putovanje traje sedam dana. Nakon njega slijede povratak i završni događaji.
Bundaš je pas i vjeran Hlapićev prijatelj koji ga prati na putovanju.
Gita je Marica, davno izgubljena kći majstora Mrkonje i majstorice.
Prepoznala ju je zahvaljujući starom ožiljku na palcu.
Crni čovjek, lopov i pokretač opasnih događaja na Hlapićevu putu.
Hlapićeve pustolovine i dobrota koju pokazuje dok upoznaje ljude, rješava probleme i pomaže drugima.
Poštenje, dobrota, hrabrost i spremnost na pomoć važniji su od bogatstva ili tjelesne snage.
Pitanja za ponavljanje i usmeno odgovaranje
- Objasni što je navelo Hlapića na putovanje.
- Navedi najmanje tri primjera Hlapićeve nesebičnosti.
- Kako se ponašaju Hlapić i Gita kada moraju zaraditi hranu?
- Zašto je susret s crnim čovjekom važan za zaplet?
- Što znači Grgina promjena?
- Kako se mijenja odnos majstora Mrkonje prema Hlapiću?
- Objasni važnost Gitina ožiljka za rasplet.
- Zašto se za ovaj roman kaže da ima pustolovnu radnju?
- Koje su temeljne vrijednosti koje roman promiče?
- Po čemu se Hlapićeva hrabrost razlikuje od obične tjelesne snage?
Zaključak
Čudnovate zgode šegrta Hlapića roman je o dječaku koji zahvaljujući dobroti, radu i odvažnosti uspijeva svladati teškoće i promijeniti živote ljudi koje susreće. Njegovo putovanje istodobno je put prijateljstva, odrastanja i pronalaska doma. Najvažnija poruka ostaje jednostavna: i malen čovjek može učiniti velika dobra djela.
ovo je najola lektira 2001
OdgovoriIzbrišiNe$++$-_;_;!$***** ti mater
OdgovoriIzbrišiTreba mi mjesto radnje!
OdgovoriIzbrišitrebam ilustraciju!
OdgovoriIzbriši