Robinson Crusoe - analiza, kratki sadrzaj, opis likova

Robinson Crusoe na obali pustog otoka uz brod, kolibu i životinje
Ilustracija pustolovnog romana Robinson Crusoe Daniela Defoea
Lektira i analiza djela

Robinson Crusoe – Daniel Defoe

Klasični pustolovni roman o brodolomcu koji na pustom otoku radom, razumom i ustrajnošću gradi novi život, ali se istodobno suočava sa samoćom, strahom i vlastitim pogreškama.

Pustolovni roman Preživljavanje Prvo lice Rad, samoća i sazrijevanje

Osnovni podaci o djelu

AutorDaniel Defoe
Puni naslovŽivot i neobične zadivljujuće pustolovine Robinsona Crusoea
Književni rodEpika
Književna vrstaPustolovni roman s elementima putopisa, dnevnika i duhovne autobiografije
Prvo izdanje1719.
Mjesto radnjeYork, more, Salé, Brazil i pusti otok uz obalu Južne Amerike
Vrijeme radnjeDruga polovica 17. stoljeća; na otoku od 1659. do 1686.
PripovjedačRobinson pripovijeda u prvom licu, naknadno se prisjećajući svojega života

Uvod u djelo

Robinson Crusoe mnogo je više od priče o čovjeku koji se spasio nakon brodoloma. Roman prati dug put od neposlušnoga i pustolovinama opčinjenog mladića do iskusnog čovjeka koji zna raditi, planirati, podnositi samoću i preispitivati vlastite odluke.

Defoe događaje prikazuje vrlo detaljno pa čitatelj prati kako Robinson od ostataka broda, nekoliko alata i vlastitoga znanja postupno stvara sklonište, polje, stado i uređen svakodnevni život. Istodobno roman otvara pitanja o vjeri, civilizaciji, slobodi, vlasništvu i odnosu europskoga čovjeka prema drugim kulturama.

Tema, ideja i pouka

Tema

Robinsonova borba za opstanak na pustom otoku, njegovo duhovno sazrijevanje i povratak među ljude nakon dugogodišnje samoće.

Ideja

Čovjek znanjem, radom i ustrajnošću može savladati velike teškoće, ali mu za ispunjen život nisu dovoljni samo materijalna sigurnost i vlastita sposobnost.

Pouka

Ne treba odustati pred nesrećom. Razum, disciplina, zahvalnost i sposobnost učenja pomažu čovjeku da pronađe izlaz i u naizgled beznadnoj situaciji.

Robinson Crusoe – kratki sadržaj

Robinson Crusoe rođen je 1632. u Yorku. Njegov otac želi da sin izabere miran i siguran život, ali Robinsona privlače more i daleke zemlje. Ne posluša roditeljske savjete i 1651. odlazi na prvo putovanje. Već na početku doživljava oluju, no strah ga ne odvraća od novih pustolovina.

Na jednom putovanju zarobe ga gusari iz Saléa pa neko vrijeme živi kao rob. Uspijeva pobjeći čamcem s dječakom Xuryjem. Spašava ih portugalski kapetan koji Robinsona odvozi u Brazil. Ondje Robinson postaje vlasnik plantaže i počinje uspješno poslovati, ali ponovno poželi putovati i još se jednom izlaže velikom riziku.

Tijekom plovidbe prema afričkoj obali njegov brod zahvati strašna oluja. Brod se razbije u blizini nepoznatog otoka, a Robinson jedini preživi. Na obalu izlazi 30. rujna 1659. Isprva je prestravljen jer nema hrane, zaštite ni ljudskog društva, ali ubrzo odlučuje djelovati umjesto očajavati.

Nasukani brod još je dostupan pa Robinson izrađuje splavi i s njega prenosi oružje, barut, hranu, odjeću, alat i druge korisne predmete. Na sigurnom mjestu podiže šator i utvrdu, a vrijeme počinje bilježiti urezivanjem datuma na veliki stup. Vodi i dnevnik u kojem zapisuje poslove, strahove, bolesti i razmišljanja.

Život na otoku zahtijeva mnogo strpljenja. Robinson izrađuje namještaj i posude, sije ječam i rižu, peče kruh, lovi, pripitomljava koze i gradi dodatno sklonište. Mnogo puta pogriješi: napravi čamac koji ne može prenijeti do mora ili potroši tjedne na predmet koji bi iskusan obrtnik izradio mnogo brže. Ipak, iz svakoga neuspjeha nešto nauči.

Teško se razboli i prvi put ozbiljno razmišlja o svojem dotadašnjem životu. Čitanje Biblije i duga samoća utječu na njegovu duhovnu promjenu. Postaje zahvalniji za ono što ima i počinje otok promatrati ne samo kao zatvor nego i kao prostor u kojem može urediti život.

Nakon mnogo godina na pijesku ugleda otisak ljudskog stopala. Umjesto radosti osjeti snažan strah. Kasnije otkriva da na otok povremeno dolaze skupine koje dovode zarobljenike. Robinson se dugo pita ima li pravo umiješati se, a zatim odluči spasiti jednoga čovjeka koji bježi od svojih progonitelja.

Spašenoga čovjeka naziva Petko jer ga je izbavio u petak. Uči ga engleskom jeziku, europskim običajima i svojoj vjeri. Petko je inteligentan, hrabar, odan i brzo uči. Njihov odnos Robinsonu vraća ljudsko društvo, ali istodobno odražava kolonijalno vrijeme: Robinson sebi daje položaj gospodara i Petku nameće vlastito ime, jezik i kulturu.

Robinson i Petko kasnije spašavaju još dvojicu zarobljenika, među kojima su Petkov otac i jedan Španjolac. Počinju planirati povezivanje s drugim Europljanima, ali prije toga uz otok pristaje engleski brod na kojem su se mornari pobunili protiv kapetana.

Robinson i Petko pomažu kapetanu i njegovim odanim ljudima nadmudriti pobunjenike te ponovno zauzeti brod. Kapetan im zauzvrat omogućuje povratak. Robinson napušta otok 19. prosinca 1686., nakon 28 godina, dva mjeseca i 19 dana. U Englesku stiže 1687. i otkriva da je njegova brazilska plantaža postala vrlo vrijedna. Vraća se bogat, ali najveće bogatstvo nosi u iskustvu, znanju i promijenjenom pogledu na život.

1632.Robinsonovo rođenje
1651.Prvi odlazak na more
1659.Brodolom i dolazak na otok
1687.Povratak u Englesku

Redoslijed najvažnijih događaja

  1. Robinson odbija miran život koji mu preporučuje otac.
  2. Bez dopuštenja obitelji odlazi na more i doživljava prvu oluju.
  3. Gusari ga zarobljavaju, a on poslije bježi s dječakom Xuryjem.
  4. Portugalski kapetan spašava bjegunce i odvodi Robinsona u Brazil.
  5. Robinson postaje plantažer, ali ponovno kreće na opasno putovanje.
  6. Brod doživljava brodolom, a Robinson jedini stiže do otoka.
  7. S nasukanog broda prenosi hranu, oružje, alat i druge potrepštine.
  8. Gradi utvrđeno sklonište i počinje voditi kalendar i dnevnik.
  9. Uzgaja žito, peče kruh, pripitomljava koze i uređuje domaćinstvo.
  10. Bolest, samoća i čitanje Biblije potiču njegovu duhovnu promjenu.
  11. Istražuje otok, gradi čamce i uči iz brojnih pogrešaka.
  12. Na obali otkriva ljudski otisak i počinje živjeti u strahu.
  13. Saznaje da na otok povremeno dolaze skupine sa zarobljenicima.
  14. Spašava jednoga zarobljenika i daje mu ime Petko.
  15. Robinson i Petko grade odnos suradnje, povjerenja i neravnopravne vlasti.
  16. Spašavaju Petkova oca i jednoga Španjolca.
  17. Pomažu engleskom kapetanu svladati pobunjene mornare.
  18. Robinson nakon više od 28 godina napušta otok i vraća se u Englesku.

Likovi i njihove osobine

Robinson Crusoe

Radoznao je, nemiran i tvrdoglav mladić koji ne sluša roditeljske savjete. Na otoku se pokazuje snalažljivim, marljivim, upornim, praktičnim i sposobnim učiti iz pogrešaka. Istodobno je pun proturječja: zahvalan je i religiozan, ali često želi vladati ljudima i prostorom oko sebe. Tijekom radnje sazrijeva, premda ne nadilazi potpuno stavove svojega vremena.

Petko

Hrabar je, inteligentan, odan i spreman učiti. Robinsonu donosi prijateljstvo i ponovno ljudsko zajedništvo. Ipak, Robinson ga imenuje, podučava i postavlja u podređen položaj. Zato Petka treba promatrati i kao važnog prijatelja i kao lik kroz koji se vidi kolonijalna neravnopravnost.

Robinsonov otac

Razuman je, brižan i iskusan. Sinu savjetuje umjeren, siguran i pošten život te ga upozorava da ne traži nepotrebne opasnosti. Robinson tek poslije mnogih nesreća shvaća koliko je očev savjet bio vrijedan.

Xury

Mladi je Robinsonov suputnik u bijegu iz ropstva. Odan je i hrabar, ali ga Robinson kasnije predaje portugalskom kapetanu uz uvjete budućega oslobađanja. Taj postupak pokazuje moralnu složenost glavnog lika i društva u kojem živi.

Portugalski kapetan

Pošten je, velikodušan i razuman čovjek. Spašava Robinsona, pomaže mu stići u Brazil i korektno upravlja njegovom imovinom. Predstavlja primjer ljudske dobrote u nesigurnom svijetu trgovine i putovanja.

Engleski kapetan

Žrtva je pobune vlastitih mornara. S Robinsonom sklapa dogovor, ponovno osvaja brod i omogućuje mu povratak u Englesku. Njegova pojava pokreće završni rasplet romana.

Analiza djela

Rad i stvaranje novoga svijeta

Robinson ne preživljava samo zahvaljujući sreći. Spašene predmete razvrstava, planira zalihe, mjeri vrijeme i neprestano radi. Otok postupno pretvara u organizirano domaćinstvo. Detaljni opisi poslova pokazuju kako se civilizacija gradi znanjem, strpljenjem i ponavljanjem malih koraka.

Samoća i duhovno sazrijevanje

Najveća Robinsonova teškoća nije uvijek glad ni opasnost, nego odsutnost drugih ljudi. Bolest i strah potiču ga na čitanje Biblije i preispitivanje neposluha, pohlepe i nepromišljenosti. Na otoku postaje zahvalniji, mirniji i sposobniji prihvatiti okolnosti koje ne može promijeniti.

Razum, iskustvo i praktično znanje

Roman pokazuje da znanje nastaje pokušavanjem. Robinson ne zna odmah uzgojiti žito, napraviti posudu ili izgraditi čamac. Često pogriješi, ali pažljivo promatra posljedice i mijenja postupak. Zbog toga je njegov razvoj uvjerljiv i realističan.

Strah od drugoga čovjeka

Dok živi sam, Robinson čezne za ljudskim glasom. Ipak, otisak stopala u njemu najprije izaziva paniku. Taj obrat pokazuje da čovjek istodobno treba druge ljude i boji se nepoznatoga. Dolazak Petka postupno prekida samoću i vraća mogućnost razgovora, suradnje i prijateljstva.

Važan suvremeni pogled: Roman je nastao u doba europskog kolonijalnog širenja i trgovine robljem. Zato odnos Robinsona prema Xuryju, Petku, otoku i ljudima drugih kultura ne treba samo prepričati kao junaštvo. Danas se taj odnos analizira i kritički: Robinson često prisvaja pravo imenovati, podučavati, posjedovati i zapovijedati. Takvo čitanje ne umanjuje književnu važnost romana, nego pomaže razumjeti njegove povijesne granice.

Motivi i simboli

Pusti otokIstodobno je zatvor, škola života i prostor na kojem Robinson iznova gradi vlastiti svijet.
MorePredstavlja slobodu i pustolovinu, ali i nepredvidivost, opasnost i posljedice nepromišljenih odluka.
Otisak stopalaSimbol je prisutnosti drugoga čovjeka, ali i Robinsonova straha od nepoznatoga.
AlatPredstavlja znanje, rad i civilizacijsko iskustvo kojim čovjek mijenja okoliš.
Žito i kruhOznačavaju strpljenje, samostalnost i prijelaz od pukog preživljavanja prema uređenom životu.
BiblijaPostaje izvor utjehe, samopropitivanja, vjere i Robinsonove duhovne promjene.
Dnevnik i kalendarPomažu mu sačuvati osjećaj vremena, reda i vlastitoga identiteta.
BrodNa početku donosi nesreću, a na kraju ponovno postaje sredstvo slobode i povratka.

Značenje naslova

Naslov nosi ime glavnog lika jer je cijeli roman oblikovan kao njegovo životno svjedočanstvo. Čitatelj svijet upoznaje kroz Robinsonove oči, njegove poslove, strahove i prosudbe. Zbog toga naslov naglašava ne samo pustolovinu nego i razvoj čovjeka čija se osobnost mijenja pod pritiskom dugog iskustva.

Kompozicija djela

Uvod: Robinsonovo djetinjstvo u Yorku, očev savjet i mladićeva odluka da ipak ode na more.
Zaplet: putovanja, ropstvo, bijeg, život u Brazilu i brodolom nakon kojega Robinson ostaje sam.
Razvoj radnje: spašavanje predmeta, gradnja skloništa, uzgoj hrane, bolesti, istraživanje i dugogodišnji život na otoku.
Prva velika prekretnica: Robinson pronalazi ljudski otisak i shvaća da otok nije potpuno izoliran.
Vrhunac: spašava Petka, a zatim se uključuje u sukobe koji dovode do susreta s engleskim brodom.
Rasplet: kapetan ponovno osvaja brod, Robinson napušta otok i nakon dugog izbivanja vraća se u Englesku.

Pripovjedač, jezik i stil

Robinson je pripovjedač u prvom licu i glavni lik vlastite priče. Događaje pripovijeda naknadno pa može uspoređivati mladenačke odluke s onim što je poslije naučio. Takav oblik stvara dojam stvarnoga životopisa ili putničkog zapisa.

Stil je realističan, detaljan i dokumentaran. U romanu se često pojavljuju datumi, popisi, količine, opisi alata i precizan slijed poslova. Pustolovni prizori izmjenjuju se s dnevničkim zapisima, razmišljanjima o vjeri i opisima svakodnevice. Upravo ta uvjerljiva konkretnost omogućila je da neobična priča djeluje gotovo kao istinito svjedočanstvo.

U školskim izdanjima roman je često skraćen i prilagođen, pa pojedini događaji, imena ili opisi mogu izostati. Glavna radnja ipak ostaje ista: odlazak od kuće, brodolom, život na otoku, susret s Petkom i povratak u Englesku.

Glavne poruke djela

  • Znanje i uporan rad povećavaju čovjekove mogućnosti u teškim okolnostima.
  • Pogreške mogu postati važne lekcije ako ih čovjek prizna i analizira.
  • Materijalna sigurnost ne može potpuno zamijeniti ljudsko društvo.
  • Strah od nepoznatoga često je jači od stvarne opasnosti.
  • Zahvalnost pomaže čovjeku prepoznati ono što još ima, a ne samo ono što je izgubio.
  • Književna djela treba razumjeti u povijesnom kontekstu i kritički promatrati nepravedne odnose moći.

O piscu – Daniel Defoe

Daniel Defoe rođen je oko 1660. u Londonu, a umro je 1731. Bio je engleski pisac, novinar, trgovac i autor političkih tekstova. Imao je vrlo raznolik i nemiran život: bavio se trgovinom, doživio bankrot, sudjelovao u političkim raspravama i zbog svojih je tekstova bio zatvaran.

Robinson Crusoe objavio je 1719., kada je imao gotovo šezdeset godina. Uvjerljiv način pripovijedanja naveo je dio prvih čitatelja da priču doživi kao istinito životno svjedočanstvo. Roman je postao jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti i dao ime čitavoj vrsti pustolovnih priča o životu na osamljenom mjestu: robinzonadi.

Među njegovim poznatim djelima nalaze se Moll Flanders, Roxana, Captain Singleton i Dnevnik godine kuge.

Moje mišljenje o djelu

Roman mi je zanimljiv jer pokazuje da preživljavanje nije jedan veliki junački čin, nego dug niz malih poslova, pogrešaka i ponovnih pokušaja. Robinson je dojmljiv kada od malo spašenih predmeta stvara uređen život, ali nije prikazan kao savršen čovjek. Tvrdoglav je, proturječan i često uvjeren da ima pravo odlučivati o drugima.

Upravo zbog toga djelo se može čitati na dva načina. Ono je uzbudljiva priča o snalažljivosti i nadi, ali i prilika za razgovor o ropstvu, kolonijalizmu i neravnopravnom odnosu prema Petku. Takvo čitanje roman čini složenijim i zanimljivijim od jednostavne priče o preživljavanju.

Zaključak

Robinson Crusoe ostao je trajno važan jer uvjerljivo prikazuje čovjeka koji vlastitim radom i razumom odgovara na nesreću. Otok je mjesto velike opasnosti, ali i prostor učenja, sazrijevanja i ponovnoga oblikovanja života.

Roman danas vrijedi čitati i kritički. Uz poruke o upornosti i nadi važno je uočiti povijesne stavove o ropstvu, kolonijama i odnosu prema drugim kulturama. Tako djelo postaje ne samo pustolovina nego i razgovor o tome što znače sloboda, odgovornost i ljudsko dostojanstvo.

Česta pitanja

Tko je napisao roman Robinson Crusoe?

Roman je napisao engleski književnik i novinar Daniel Defoe.

Kada je roman prvi put objavljen?

Prvi je put objavljen 1719. godine.

Kojoj književnoj vrsti pripada djelo?

To je pustolovni roman s elementima putopisa, dnevnika, realistične pripovijesti i duhovne autobiografije.

Kada se odvija radnja?

Radnja se odvija u drugoj polovici 17. stoljeća. Robinson na otok dolazi 1659., odlazi 1686., a u Englesku stiže 1687.

Koliko je Robinson proveo na otoku?

Prema romanu, na otoku je proveo 28 godina, dva mjeseca i 19 dana.

Kako Robinson preživljava?

S nasukanog broda spašava alat i zalihe, gradi sklonište, lovi, uzgaja žito, pripitomljava koze, planira poslove i uči iz pogrešaka.

Tko je Petko?

Petko je zarobljenik kojega Robinson spašava. Postaje mu suputnik, pomagač i prijatelj, ali njihov odnos istodobno odražava kolonijalnu neravnopravnost.

Što simbolizira otisak stopala?

Predstavlja mogućnost ljudske prisutnosti, ali i strah od nepoznatoga koji potpuno mijenja Robinsonov osjećaj sigurnosti.

Kako Robinson napušta otok?

Pomaže kapetanu engleskog broda svladati pobunjene mornare, a kapetan mu zauzvrat omogućuje povratak.

Tko pripovijeda roman?

Pripovijeda sam Robinson u prvom licu, osvrćući se na vlastiti život i postupke.

Koja je glavna pouka djela?

Rad, znanje, ustrajnost i nada mogu pomoći čovjeku u najvećim teškoćama, ali je važno kritički promatrati i način na koji koristi moć nad drugim ljudima.

Slične pustolovne lektire

10 Primjedbe

  1. :( nesto neznam koliko dugo je robinzon bio na ostrvu?

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. 999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999. godina :)

      Izbriši
    2. koja je kompozicija_zatav (dijelovi romana)



      Izbriši
    3. kompozicija djela :
      UVOD:bjegstvo od kuce.
      zaplet:zatocenje na pustom ostrvu
      vrhunac:susret s ljudozderima
      rasplet:oslobadjanje kapetana i zatocenika.
      kraj :povratak kuci. :D

      Izbriši
    4. unkown hvala za fabulu

      Izbriši
    5. Bio je na Otaku 28 Godiva

      Izbriši
    6. jel stvarno wow

      Izbriši
  2. sta je sta je kidale sto ste se uslale juzni vjetar gas nek nek dodje nastavnica na ovaj sajt

    OdgovoriIzbriši
  3. hahahahahahahahahaha kako si smjesam previse

    OdgovoriIzbriši
Napomena za komentare: Ako objava komentara ne uspije, prihvati kolačiće, osvježi stranicu i pokušaj ponovo. Najbolje je napisati običan komentar bez linkova.
Noviji Stariji