Kratki sadržaj i prošireno prepričavanje, analiza glavnih i sporednih likova, tema, ideja, kompozicija, stilske figure, simbolika te pitanja za provjeru znanja.
Prosjak Luka – vrsta djela, mjesto i vrijeme radnje
U djelu Prosjak Luka August Šenoa prati čovjeka koji od djetinjstva poznaje odbacivanje, a odrastao pokušava do ljubavi i priznanja doći novcem i prijevarom. Njegova priča nije samo priča o prosjaku: ona otvara pitanja odgovornosti zajednice, nepravde, savjesti i mogućnosti promjene.
Prosjak Luka – kratki sadržaj
U selu živi i prosjak Luka. Kao dijete pronađen je napušten na ulici. Odrastao je bez roditeljske ljubavi, trpeći batine i poniženja. Prosjačiti je počeo slučajno, a kasnije ga je šepavi prosjak Mato naučio zanatu. Nakon Matine smrti, Luka nasljeđuje njegovu ušteđevinu i počinje posuđivati novac seljacima uz kamate.
U selu živi pošteni Martin Lončarić s kćeri Marom. Mara čeka povratak Andra iz vojske, sina susjeda Mate. Martin i Mato su u lošim odnosima, a njihove svađe potiče Mikica kako bi izvukao korist.
Luka se zaljubljuje u Maru i poželi drugačiji život. No, ne zna kako do poštene sreće. Smisli plan da financijski uništi Martina i prisili ga da mu da kćer. Mikica potiče sukob između Martina i Mate, a čak podmićuje cigane da potruju Martinove krave. Sukobi se produbljuju, ali naposljetku Mato shvati da ih drugi iskorištavaju te se pomiri s Martinom. Andro i Mara se vjenčaju.
Luka, očajan i povrijeđen, pokušava zaprositi Maru, ali ga ona odbija. On nestaje iz sela. Kada se vrati, zatekne sretnu obitelj. U trenutku očaja poželi nauditi njihovoj sreći, čak planira oteti ili ubiti dijete. No kada mu se dijete nasmiješi, u njemu se probudi savjest i odustaje.
Kasnije Mikica ponovno pokušava nagovoriti Luku na zlo, ali ga Luka udara i odbija suradnju. Mikica i cigan Ugarković pokušavaju mu oteti novac. Luka bježi i baca se u nabujalu Savu. Njegovo tijelo pronađeno je nizvodno, ali novac nestaje.
Godinu dana kasnije Martin i Mara doznaju da im je Luka ostavio 800 forinti i pismo isprike. Time pokazuje da je u posljednjem trenutku pronašao ljudskost i kajanje.
Prosjak Luka – opširniji kratki sadržaj
Za detaljno ponavljanje radnje slijedi postojeće, dulje prepričavanje. Njegov originalni tekst nije prepisivan ni skraćivan.
Mara čeka da se iz vojske vrati Andro sin prvog susjeda Mate. Međuti odnosi Martina i Mate nisu dobri kako to zna biti među susjedima. Prosjak Luka nađen je kao napuštano dijete na ulici. Gradski stražar odnosi ga u varošku kuću odakle Luka nosi samo bolne uspomene. Sjeća se samo šiba i gorkih poniženja, baka kojoj su ga u djetinjstvu dali na čuvanje zapijala je novac dobijen za čuvanje. Prositi je počeo slučajno , jedna žena koja ga je vidjela sažalila se i bacila mu novčić . Uskoro se pridružio šepavom Mati prosjaku koji ga je malo po malo naučio vještinama prosjačkog zanata.
Kad je Mato skoro umro ostavio je pravo malo bogatsvo skupljeno prosječenjem Luki. Luka nastavlja prosjačenjem a počinje i da posuđuje novac na kamate seljacima. Ali luka se zagledao u lijepu Maru i u njemu se javlja želja za drugačijim životom, poželio je da bude cijenjen i da živi kao drugi. Ali luka nezna nidočeg na pošten način, tako je smislio plan da financijski uništi Martina Marinog oca, učiniti ga novčano ovisnim i da ga primora da mu da svoju kćer. Plan je trebao za dobru plaću provesti Mikica. Mikiza zavađa Martina i Matu. Andro Matin sin vratio se iz vojske , Mato je naravno sinu najstrože zabranio da oženi Maru. Nakon toga Mikica plaća ciganu da potruje Martinove krave.
Ojađenog Martina najviše je zaboljelo što je susjed Mato stajao s puškom ispod sporne šljive i činilo mu se naslađivao zbog pomora stoke. Martin sav bijesan posiječe šljivu, već sutra dan mu u dvorište banuše sudski službenici. Mikica je nagovorio Matu da tuži Martina zbog šljive. Nakon svih tih zavrzlama i prevara Mato shvati da advokat koji je tužio martina u njegovo ima zadržao novac za sebe, a kad ga je prepouznao na seoskom predizbornom skupu počeo je da viče na njega uto je on naredio seljacima da ga izmlate ali dođe njegov sin andro i spasi ga nakon čega Mato dobi kap od svih tih događanja, Tako Mato shvati da jedinu korist od svađe s Martinom imaju fiškali , pa pozove Martina u kuću i pomire se i isprosiše martinovu Maru za Andru. Jednog dana dokm jke Mara vješala odjelo na štrik pojavi se prosjak Luka stavi lisnicu na zemlju pred njene noge i zaprosi je , Mara sva u čudu otjera aprosjaka a luka pobježe i niko nije znao gdje. Uskoro se Andro i Mara vjenčaše i dobiše sinčića.
Baš u to vrijeme Luka se vratio u selo, prišulja se jedne večeri do njive kuće kroz prozor ugleda idiličnu sliku, Martin i Mato sjede za punim stolom a pokraj njih stoji Andro s Marom koja drži dijete. Na trenutak zamisli sebe umjesto Andre, ali brzo se osvjestio . Idućeg jutra u vrtu ugleda kolijevku sa njihovim dijetom i odluči ga ubiti da nanese bol Marim, ali kad je došao do dječačića predomisli se pa odluči da ga ukrade i proda ciganima. Međutim kad mus e dijete nasmijalo to ga je toliko ganulo da je odustao od svoje namjere.
Čim je Mikica sreo Luku u krčmi ponudi mu da ponovo za novac uništi dom Martinov, Luka ga u istom trenu udari i baci na pod. Kad je Luka krenuo iz krčme primjeti da ga netko prati , zano je da us to Mikica i cigan Ugarković koji se žele dočepati njegovog novca. Kad su ga skoro stigli Luka se baci u nabujalu Savu, dvojica zločinaca pronašli su lukinu tijelo nizvodno i prekopali mu džepove ali novca nisu našli. Nakon godinu dana Martzin i Mara dobili su poziv od suda, začudili siu se kad su sznali da im je luka ostavio 800 forinti i pismo isprike za sva zla koja im je nanio.
Redoslijed događanja
- Opis sela Jelenje i načina života njegovih stanovnika.
- Upoznajemo Luku, napušteno dijete koje odrasta bez sigurnosti i ljubavi.
- Luka uči prosjačiti, nasljeđuje novac i postaje lihvar.
- Poželi oženiti Maru, iako je ona zaljubljena u Andru.
- S Mikicom smišlja spletke protiv Martinove obitelji.
- Zavađeni susjedi Martin i Mato naposljetku se mire.
- Mara odbija Luku, a potom se udaje za Andru.
- Luka se vraća i u očaju želi nauditi njihovu djetetu.
- Dječji osmijeh u Luki budi savjest te on odustaje.
- Luka odbacuje Mikicine nove zle prijedloge.
- Pred progoniteljima bježi i završava u nabujaloj Savi.
- Nakon smrti otkriva se njegova ostavština i pismo isprike.
Glavni lik – Luka Nepoznanić
Luka Nepoznanić glavni je i najrazrađeniji lik. Njegovu unutarnju borbu razumijemo tek kada upoznamo njegovo djetinjstvo. Nitko mu nije pružio trajnu sigurnost, ljubav ili dobar uzor. Zato postupno usvaja uvjerenje da su novac i moć jedini način da se zaštiti.
Vanjski opis
Neugledan i iscrpljen izgled odražava težak način života; pripovjedač ga prikazuje u oštrom kontrastu s urednim seoskim gospodarima.
Psihološke osobine
Sumnjičav, osamljen, ogorčen, pohlepan i često okrutan, ali istodobno sposoban osjetiti nježnost, žaljenje i grižnju savjesti.
Postupci
Posuđuje novac uz kamate i potiče spletke. Nakon odbijanja razmišlja o osveti, ali pred nevinim djetetom zaustavlja se.
Razvoj lika
Od čovjeka koji želi podrediti druge vlastitoj volji postupno postaje osoba koja priznaje krivnju i ostavlja novac obitelji kojoj je nanio zlo.
Zašto je Luka tragičan lik? Njegova želja za pripadanjem razumljiva je, ali sredstva kojima želi ostvariti sreću pogrešna su i štetna. Kasno prepoznaje da se poštovanje i ljubav ne mogu kupiti. Sreću ne nalazi, ali se u završnici javlja njegovo moralno osvješćivanje.
Sporedni likovi – osobine i uloga u radnji
Sporedni likovi nisu samo usputni: preko njih upoznajemo seoske sukobe, odnose moći i Lukinu potrebu za prihvaćanjem.
Mara Lončarić
Martinova kći, vrijedna i samostalna djevojka. Zaljubljena je u Andru i odbija Lukinu ponudu. Njezina dobrota i obiteljska sreća u snažnom su kontrastu s Lukinom osamljenošću.
Andro Pavleković
Matin sin koji se vraća iz vojske. Voli Maru i nastoji da se dvije obitelji pomire. Predstavlja odanost i spremnost na odgovoran zajednički život.
Martin Lončarić
Marin otac, marljiv i pošten gospodar. U njegovoj priči vidi se kako spletke i lažne optužbe mogu razoriti povjerenje među susjedima.
Mato Pavleković
Andrin otac i Martinov susjed. Isprva je s Martinom u svađi, no naposljetku shvaća da drugi iskorištavaju njihov sukob i prihvaća pomirenje.
Mikica Puharić
Seoski pisar i spletkaroš. Iz osobne koristi izaziva sukobe, koristi tuđu nepismenost i pokušava upravljati Lukinim postupcima. Suprotnost je moralnom buđenju glavnog lika.
Janko Ponedjeljak
Seoski starješina sklon piću i nemaru. Pomaže prikazati slabo i korumpirano mjesno vodstvo.
Stari prosjak Mato
Šepavi prosjak koji mladoj Luki pokazuje kako se prosjači i ostavlja mu novac. Važno: nije ista osoba kao Mato Pavleković, Andrin otac.
Ugarković
Mikicin suradnik u pokušaju da se dokopa Lukina novca. Njegova uloga pojačava prijetnju u završnom dijelu priče.
Lukina skrbnica
Žena kojoj je Luka povjeren u djetinjstvu ne pruža mu primjerenu brigu. Njezin odnos prema njemu objašnjava njegov osjećaj napuštenosti.
Analiza – društvena nepravda, savjest i mogućnost promjene
Socijalna kritika i utjecaj okoline
Šenoa prikazuje selo bez škole i razvijene javne brige, u kojemu lakomislenost stanovnika koriste pisari, lihvari i politički mešetari. Lukin život priča je o pojedincu, ali i upozorenje koliko zanemarivanje siromašnih i nezaštićenih može imati teške posljedice.
Sukob dvaju načina života
Mara, Andro i njihovi očevi povezani su s radom, obiteljskim odnosima i mogućnošću pomirenja. Nasuprot njima, Luka na početku vjeruje da se odnos s ljudima može zadobiti novcem. Mikica dodatno potiče sukobe jer mu je korist važnija od istine.
Prekretnica: djetetov osmijeh
Susret s Marinom i Andrinom bebom najvažniji je moralni trenutak djela. Nevinost djeteta zaustavlja Lukinu namjeru da povrijedi obitelj. Nije riječ o tome da se sve prethodne štete brišu, nego o početku priznanja vlastite odgovornosti.
Zašto je završetak istodobno tragičan i poučan?
Luka umire ne ostvarivši život o kojem je sanjao. Njegovo pismo i ostavljeni novac ne mijenjaju tragičan ishod, ali pokazuju da je u njemu postojala savjest. Završetak zato ne slavi bogatstvo, nego naglašava važnost ljudskosti i kajanja.
Tema
Odbačenost pojedinca, život siromašnih, ljubav, pohlepa i sukob između osvete i savjesti.
Ideja
Društvo je odgovorno za način na koji postupa sa slabijima, a čovjek je odgovoran za ono što sam učini.
Pouka
Novac ne može kupiti ljubav. Pokajanje je vrijedno, ali pogreške mogu imati trajne posljedice.
Osobni doživljaj
Čitatelj istodobno može osuditi Lukine postupke i suosjećati s njegovom nesretnom sudbinom.
Kompozicija, pripovjedač i jezik
Djelo se razvija kroz jedanaest poglavlja. Osnovna radnja uglavnom slijedi vremenski tijek, ali pripovjedač se vraća u Lukinu prošlost da objasni njegov karakter. To je retrospekcija.
Opis Jelenja, stanovnika i društvenih odnosa.
Lukina zaljubljenost u Maru i plan s Mikicom.
Odbijanje i Lukina opasna namjera prema djetetu.
Odustajanje od osvete, obračun s Mikicom i smrt.
Pismo isprike i novac ostavljen obitelji.
Pripovjedač i pripovjedna perspektiva
Pripovjedač u trećem licu poznaje radnju, okolnosti i unutarnje stanje likova. Ne ostaje samo na vanjskom opisu: objašnjava Lukinu prošlost, misli i kolebanja, a povremeno donosi izravne ocjene seoskog života.
Jezik i pripovjedni postupci
U pripovijesti se izmjenjuju slikoviti opisi prirode i sela, živ dijalog, izravna karakterizacija te prikaz osjećaja i unutarnjih sukoba. Stariji oblici riječi pripadaju vremenu nastanka djela; u analizi ih valja razlikovati od današnjeg standardnog izraza.
Motivi, simbolika i značenje naslova
Sava
Rijeka je važan prostorni motiv, ali i snažna slika tragičnog Lukina završetka.
Novac
Predstavlja sigurnost i moć za kojom Luka teži, no pokazuje se nedovoljnim za ljubav i pripadanje.
Dječji osmijeh
Pokreće promjenu u Luki; nevinost i povjerenje suprotstavljeni su osveti.
Jelenje
Prostor društvene zapuštenosti, svađa i iskorištavanja koji odražava širu kritiku zajednice.
Dom i obitelj
Mara i Andro imaju ono što Luka nikada nije osjetio kao dijete: pripadnost i sigurnost.
Pismo isprike
Završni znak priznanja krivnje i pokušaja moralnog iskupljenja.
Značenje naslova: naslov stavlja u središte čovjeka kojega ostali prvenstveno vide po njegovu položaju i zanimanju. Šenoa pokazuje da se iza riječi prosjak nalazi složena životna priča, osjećaji i moralni izbori.
Stilske figure – epiteti, usporedbe, personifikacija i metafora
Primjeri su preuzeti iz izvornog teksta, a ne sastavljeni naknadno. Navedeni su kratki ulomci i objašnjenja njihove funkcije.
nisko čupavo grmlje
Pridjevi čupavo i nisko slikovito stvaraju dojam neuređenog krajolika na početku djela.
Izvor: Wikizvor, I. poglavlje
rasijano je kao jato divljih golubova po polju
Razbacane seoske kuće uspoređuju se s jatom; riječ kao izravno označava usporedbu.
Izvor: Wikizvor, I. poglavlje
Svaki cvjetić je drhtao i disao
Cvjetić dobiva svojstva živoga bića koje osjeća i diše; opis oživljava krajolik.
Izvor: Wikizvor, XI. poglavlje
selo nema duše
Selo doslovno nema ljudsku dušu; izraz slikovito osuđuje nedostatak zajedništva i duhovnog života. Ujedno ima personifikacijski učinak.
Izvor: Wikizvor, I. poglavlje
Sve je to živjelo i živeći veselo bilo - samo Luka nije.
Radosna proljetna priroda stoji nasuprot Lukinu osjećaju isključenosti i tjeskobe.
Izvor: Wikizvor, XI. poglavlje
August Šenoa – život i najpoznatija djela
August Šenoa (Zagreb, 1838. – Zagreb, 1881.) hrvatski je književnik, novinar, kritičar i urednik. Bio je urednik časopisa Vienac. Njegova su djela važna za prijelaz hrvatske književnosti prema realizmu, jer prikazuju društvene odnose, pojedince, povijest i moralnu odgovornost.
U djelu Prosjak Luka (1879.) posebnu pozornost daje socijalnim problemima, političkim spletkama i unutarnjoj složenosti čovjeka. Zato tekst ima snažnu odgojnu vrijednost, ali se može čitati i kao kritika društva.
Branka
Povijesni roman iz zagrebačke prošlosti. Otvori lektiru.
Seljačka buna
Roman o sukobu feudalaca i seljaka. Otvori lektiru.
Prijan Lovro
Djelo o teškoj sudbini obrazovanog, ali siromašnog mladića.
Čuvaj se senjske ruke
Djelo obrađeno i na Lektirku: otvori lektiru.
Moj doživljaj djela
Na mene je najjači dojam ostavio trenutak kada Luka, premda pun gorčine, ne može nauditi djetetu koje mu se nasmiješi. Taj prizor pokazuje da čovjek nije određen samo svojim najgorim postupcima: on još može zastati i izabrati drukčije.
Ujedno mislim da njegovo teško djetinjstvo ne opravdava spletke kojima je želio uništiti Martinovu obitelj. Priča me potaknula da razmislim koliko su važni briga za napuštenu djecu, razumijevanje tuđe patnje i preuzimanje odgovornosti.
Pitanja i odgovori za ponavljanje
Tko je glavni lik u djelu Prosjak Luka?
Luka Nepoznanić, čovjek kojega su napustili kao dijete i koji se cijelog života bori s osjećajem odbačenosti.
Koja je književna vrsta djela?
Šenoa ga je označio kao pripovijest iz seoskoga života. U školskoj se obradi često navodi pripovijetka, a književni pregledi ističu i romaneskna obilježja.
Zašto Luka želi oženiti Maru?
U njoj vidi mogućnost doma, priznanja i drukčijeg života. Problem je što misli da tu sreću može ostvariti novcem i prisilom.
Tko su Martin i Mato?
Martin je Marin otac, a Mato Pavleković Andrin otac. Njihova svađa koristi se za spletke. Stari prosjak Mato posve je drugi lik.
Što je prekretnica u Lukinu ponašanju?
Susret s djetetom koje mu se nasmiješi: Luka odustaje od zle namjere i u njemu se budi savjest.
Kako završava radnja?
Luka tragično završava u Savi, a zatim se sazna da je ostavio novac i pismo isprike.
Koji je pripovjedač?
Pripovjedač u trećem licu, s uvidom u osjećaje, prošlost i razmišljanja likova.
Koja je glavna pouka?
Novac i moć ne mogu zamijeniti ljubav, a društvo mora voditi brigu o ljudima koje ostavlja na margini.
Školski zadaci i provjera razumijevanja
- Karakterizacija: napiši tri Lukine osobine i za svaku navedi jedan postupak kojim je potvrđuješ.
- Usporedba likova: usporedi Luku i Mikicu. Po čemu su slični, a po čemu se razlikuju u završnici?
- Tema i ideja: napiši temu u jednoj rečenici, a potom formuliraj glavnu ideju djela.
- Kompozicija: izdvoji događaj koji smatraš vrhuncem i obrazloži zašto.
- Stilske figure: pronađi jedan primjer personifikacije i objasni što je oživljeno.
- Kreativni zadatak: napiši kratak Lukin unutarnji monolog neposredno nakon susreta s djetetom. Jasno označi da je riječ o tvojem tekstu, a ne citatu iz djela.
Brzi podsjetnik
Tko je Luka? Što želi? Kako do cilja pokušava doći? Tko mu se suprotstavlja? Kada se mijenja?
Najčešća pogreška
Ne brkaj Matu Pavlekovića (Andrina oca) i starog prosjaka Matu (Lukina učitelja).
