Bajka o ribaru i ribici - kratki sadržaj, kompozicija & karakterizacija (Aleksandar S. Puškin)

Lektira | Književna bajka u stihovima

Bajka o ribaru i ribici – Aleksandar Sergejevič Puškin

Priča o zlatnoj ribici koja ispunjava želje, skromnom ribaru i starici kojoj nikada nije dovoljno. Kratki sadržaj, likovi, tijek radnje, simbolika mora, pouka i pitanja za školu.

Autor: A. S. PuškinKnjiževna bajka u stihovimaNapisana 1833.Prva objava 1835.
Ilustracija bajke o ribaru i ribici: starac razgovara sa zlatnom ribicom, a pokraj skromne kolibe stoji starica.
Sadržaj obrade

Podaci o djelu

Naslov: Bajka o ribaru i ribici

Pisac: Aleksandar Sergejevič Puškin

Književni rod: epika, izražena u stihovima

Književna vrsta: umjetnička (autorska) bajka u stihovima

Mjesto radnje: obala mora, siromašna koliba, kuća, dvorac i carska palača

Vrijeme radnje: neodređeno bajkovito vrijeme; starac i starica na početku žive zajedno trideset i tri godine

Tema: nezasitna pohlepa starice i posljedice njezinih sve većih zahtjeva

Glavni likovi: stari ribar, starica i zlatna ribica

O čemu govori bajka?

Starac ne traži ništa zauzvrat kad oslobodi čudesnu zlatnu ribicu. Njegova žena, naprotiv, u tome vidi priliku da se obogati. Od skromne želje za novim koritom polako dolazi do želje za potpunom vlašću. Dok starica zahtijeva sve više, more postaje sve nemirnije, a ribar sve nesretniji. Više o prepoznavanju glavne misli pročitaj u vodiču Što je tema književnog djela?

Kratki sadržaj – Bajka o ribaru i ribici

Na obali sinjega mora, u trošnoj kolibi od gline, živjeli su starac ribar i njegova žena. Proveli su zajedno trideset i tri godine u siromaštvu. Starac je svakoga dana izlazio na more i bacao mrežu kako bi ulovio nešto ribe, a starica je kod kuće prela pređu. Nisu imali mnogo, ali njihov se život godinama odvijao na isti način, sve dok se starcu jednoga dana nije dogodilo nešto posve neobično.

Toga je dana starac najprije izvukao mrežu punu mulja. Pokušao je ponovno, ali u mreži je završila samo morska trava. Kada ju je bacio treći put, u njoj se našla jedna jedina ribica. Bila je zlatna i, na starčevo veliko iznenađenje, progovorila je ljudskim glasom. Molila ga je da je vrati u more i obećala mu da će zauzvrat ispuniti što god poželi. Starac se u prvi mah preplašio, a zatim se sažalio. Nije htio tražiti nikakvu nagradu. Pustio je ribicu natrag u vodu i mirno krenuo svojoj kući.

Kad je ispričao ženi što mu se dogodilo, očekivao je da će se i ona čuditi zlatnoj ribici koja govori. Međutim, starica se razljutila. Nije mogla shvatiti kako je propustio priliku da nešto dobije. Izgrdila ga je i naredila mu da se odmah vrati na obalu i od ribice zatraži barem novo korito, jer je njihovo staro bilo raspuknuto. Starac nije želio ponovno uznemiravati ribicu, ali nije se usudio suprotstaviti ženi pa je poslušao.

Na moru su se valovi tek lagano poigravali. Starac je pozvao ribicu i ponizno joj objasnio zbog čega se vratio. Ribica ga nije prekorila. Umirila ga je i obećala novo korito. Kada se starac vratio, ono ga je doista čekalo pred kolibom. No umjesto da se obraduje, starica ga je ponovno napala. Korito joj se sada činilo premalenom nagradom. Ako ribica može ispunjavati želje, zašto ne bi dobili i pravu kuću? Starca je zato opet poslala na more.

Ovoga puta more više nije bilo sasvim mirno: voda se počela mutiti. Starac se ponovno obratio ribici, ispričao se i prenio novu želju. Ribica je i nju ispunila. Kada je stigao kući, siromašne kolibe više nije bilo. Na njezinu je mjestu stajala lijepa kuća s gostinjskom sobom, dimnjakom od opeke i čvrstim hrastovim vratima. Starac je mogao pomisliti da će sada napokon živjeti spokojno. Ipak, njegova žena ni tada nije bila zadovoljna. Nova kuća samo ju je podsjetila da još uvijek pripada običnim ljudima.

Starica je odlučila da želi postati ugledna i moćna vlastelinka. Opet je otjerala muža do obale. More se sada vidljivo uzburkalo, kao da se zajedno sa starčevim brigama povećava i nemir u prirodi. Ribica je saslušala starčevu molbu. Kada se vratio, pred njim je stajao raskošan dvorac. Njegova žena nosila je skupocjenu odjeću, zlatni nakit i bisere, a oko nje su trčkarale sluge. Ali što je bila bogatija, to je bila grublja. Nije joj bilo stalo do ljudi koji su je posluživali: vrijeđala ih je i tukla. Ni prema vlastitom mužu nije pokazala nimalo zahvalnosti. Umjesto da ga primi uz sebe, poslala ga je da radi u staji.

Prošla su otprilike dva tjedna. Starica se naviknula na dvorac i raskoš te joj je i plemićki položaj postao nedovoljan. Poželjela je biti carica. Kada je to rekla starcu, on se prvi put odlučnije usprotivio. Upozorio ju je da ne zna živjeti i vladati na carskome dvoru te da će se zbog takve želje osramotiti. Starica se razbjesnila, udarila ga po licu i zaprijetila mu da će ga silom poslati na more ako ne ode sam. Uplašeni starac ponovno je popustio.

Nad obalom ga je dočekalo gotovo crno more. Ipak, zlatna ribica još se jednom pojavila i pristala ispuniti zahtjev. Starac se vratio i umjesto dvorca ugledao carske palače. Starica je sjedila za bogatim stolom, okružena velikašima, plemićima i stražarima. Svi su joj služili, a ona se ponašala kao da nikada nije poznavala siromaštvo. Kada joj se starac s poštovanjem obratio, nije ga ni pogledala. Zapovjedila je da ga izbace iz palače. Sluge su ga odgurnule, stražari mu zaprijetili, a okupljeni ljudi izrugivali su mu se. Čovjek koji je iz dobrote oslobodio ribicu ostao je ponižen pred ženom kojoj je omogućio sve što je tražila.

Moglo se činiti da je starica napokon dosegla najveću moć koju čovjek može poželjeti. Ali ni carskom se krunom nije dugo zadovoljila. Nakon još nekoliko tjedana poslala je dvorjane da pronađu starca. Kada su ga doveli, naredila mu je da ponovno ode ribici. Ovoga puta više nije htjela biti carica: poželjela je vladati cijelim morem, živjeti u njegovim dubinama i zapovijedati čak i zlatnoj ribici. Nije joj više bilo dovoljno primati darove; sada je htjela pod svoju vlast staviti i ono čudesno biće koje joj je sve darovalo.

Starac je shvatio koliko je takav zahtjev nerazuman, ali više nije imao hrabrosti suprotstaviti se. Otišao je na obalu, gdje je sada bjesnjela oluja. Crni valovi uzdizali su se, propinjali i hučali. U toj je buci pozvao ribicu. Kada je izronila, još joj je jednom ponizno prenio staričinu želju. Ribica ga je saslušala, ali ovaj put nije mu dala ni obećanje ni riječ utjehe. Samo je udarila repom po površini mora i nestala u dubini. Starac je dugo čekao, no ribica se nije vratila.

Naposljetku je krenuo kući, ne znajući što ga ondje čeka. Kad se približio mjestu na kojem su se nekoć nalazili dvorci i palače, ponovno je ugledao onu istu staru kolibu od gline. Na pragu je sjedila njegova žena, odjevena kao prije, a pred njom je stajalo raspuknuto korito. Nestali su bogatstvo, sluge, dvorci i carska moć. Starica je, želeći dobiti baš sve, izgubila sve što joj je bilo darovano. Bajka završava ondje gdje je i počela, ali čitatelj sada jasno vidi do čega su je doveli pohlepa, oholost i nezahvalnost.

Pet staričinih želja

Svaka nova želja počinje ondje gdje je prethodna završila. Starica najprije traži ono što joj je potrebno za svakodnevni život, ali ubrzo više ne želi stvari nego položaj, moć i tuđu poslušnost.

  1. Novo korito – zamjena za raspuknuto staro.
  2. Nova kuća – više ne želi živjeti u trošnoj kolibi.
  3. Vlastelinski položaj – želi biti iznad običnih ljudi.
  4. Carska vlast – želi da joj se pokorava cijelo carstvo.
  5. Vlast nad morem – želi zapovijedati čak i zlatnoj ribici.

U posljednjem zahtjevu najjasnije se vidi koliko je starica izgubila mjeru.

Redoslijed događaja

  1. Ribar i starica žive skromno uz more već trideset i tri godine.
  2. Starac iz trećeg pokušaja ulovi zlatnu ribicu i bez naknade je pusti.
  3. Starica ga izgrdi i zatraži novo korito.
  4. Ribica ispuni prvu želju, ali starica odmah zahtijeva novu kuću.
  5. Na mjestu stare kolibe pojavljuje se kuća s čvrstim vratima i dimnjakom.
  6. Starica poželi postati vlastelinka i preseli se u dvorac.
  7. Ona vrijeđa sluge, a starca šalje na rad u staju.
  8. Nakon dva tjedna zahtijeva carsku vlast i udari muža kada joj se usprotivi.
  9. Ribica ispuni i tu želju; starica kao carica istjera muža iz palače.
  10. Starica na kraju zatraži vlast nad morem i zlatnom ribicom.
  11. Na olujnome moru ribica šutke zaroni i više se ne pojavljuje.
  12. Starac nalazi staricu ispred stare kolibe i raspuknutoga korita.

Redoslijed događaja pomaže pri usmenom prepričavanju i ponavljanju lektire. Pogledaj i vodič Što je radnja književnog djela?.

Glavni likovi – osobine i postupci

Stari ribar

Dobrodušan, skroman i suosjećajan. Zlatnoj ribici daruje slobodu, ne tražeći nagradu. Prema ženi je popustljiv i plašljiv: njezinu nepravdu prepoznaje, ali joj se teško suprotstavlja. Zato je njegova dobrota povezana i s nedostatkom odlučnosti.

Starica

Pohlepna, nezahvalna, ohola i gruba. Nema dovoljno ni onda kada dobije sve što je tražila. Kako joj raste moć, postaje sve okrutnija prema mužu i slugama. U njoj pisac prikazuje što se događa kada želja preraste u nezasitnost.

Zlatna ribica

Čudesna, moćna i u početku velikodušna. Ispunjava četiri želje, ali posljednji zahtjev šutke odbija. Ona omogućuje bajkovite događaje, a njezin odlazak označuje kraj starici darovane moći.

Razliku između vanjskih i unutarnjih osobina možeš ponoviti u vodiču Kako napisati karakterizaciju lika?.

Sporedni likovi

Sluge: pojavljuju se kada starica postane vlastelinka i carica. Izloženi su njezinoj grubosti i pokazuju kako se ponaša prema ljudima slabijeg položaja.

Plemići, boljari i dvorjani: okružuju staricu na carskome dvoru i izvršavaju njezine zapovijedi. Njihova prisutnost naglašava promjenu njezina društvenog položaja.

Stražari: silom tjeraju ribara iz dvora, pokazujući koliko je starica udaljena od svojega nekadašnjeg života.

Narod pred palačom: izruguje se starcu nakon što je otjeran. Time se dodatno pojačava osjećaj njegova poniženja.

Sporedni likovi nisu imenovani pojedinačno; njihove su uloge važne za prikaz odnosa moći.

Tema, ideja i pouka

Tema

Pohlepna starica iznova šalje ribara zlatnoj ribici, tražeći sve veće bogatstvo i moć, sve dok na kraju ne izgubi sve darove.

Kako odrediti temu djela?

Ideja

Čovjek koji ne zna prepoznati granicu vlastitih želja nikada ne dolazi do zadovoljstva. Moć i bogatstvo ne mogu zamijeniti zahvalnost i poštovanje.

Razlika između teme i ideje

Pouka

Nezahvalnost i oholost mogu čovjeka dovesti do gubitka svega. Treba cijeniti ono što imamo i prema drugima se odnositi s poštovanjem.

Važno pitanje

Je li samo starica odgovorna za ono što se dogodilo? Ona je pokretač pohlepnih zahtjeva, ali starčeva popustljivost omogućuje da se zahtjevi neprestano ponavljaju.

Kompozicija djela

  1. Uvod: siromašan život uz more i ribarov susret sa zlatnom ribicom.
  2. Zaplet: starica traži novo korito, a zatim sve veće darove.
  3. Razvoj radnje: kuća, dvorac i carska palača smjenjuju se kako raste staričina pohlepa.
  4. Vrhunac: starica zahtijeva vlast nad morem i ribicom.
  5. Rasplet: ribica odlazi bez odgovora, a starac nalazi staru kolibu i raspuknuto korito.

Početak i završetak gotovo su jednaki. Takva kružna kompozicija pojačava pouku: starica se nakon svih darova vraća na početak. O književnoj kompoziciji i simbolima možeš učiti u članku Kompozicija i simbolika književnog djela.

Pripovjedač i način pripovijedanja

Pripovjedač opisuje događaje u trećem licu. Radnja je linearna: prati jedan niz događaja, bez većih vremenskih skokova. Često se izmjenjuju pripovijedanje i razgovori starca, starice i ribice. Ponavljanje odlazaka na more daje priči ritam i naglašava kako se isti problem stalno vraća u sve težem obliku.

Motivi i simbolika

More

U početku je mirnije, a zatim sve tamnije i uzburkanije. Njegovo stanje prati porast zahtjeva i napetosti te nagovještava završni preokret.

Raspuknuto korito

Podsjeća na početno siromaštvo. Kada se na kraju ponovno pojavi, postaje znak propalih želja i povratka na staro.

Zlatna ribica

Predstavlja čudesnu mogućnost da se želje ostvare, ali i granicu pred kojom neograničena pohlepa ostaje bez odgovora.

Dvorci i bogata odjeća

Pokazuju kako starica sve više cijeni društveni položaj i vanjski sjaj, a sve manje druge ljude.

Stilske figure i jezična sredstva

Puškinova je bajka napisana u stihovima. U hrvatskom prijevodu Dobriše Cesarića posebno se ističu ponavljanje, gradacija, slikoviti opisi mora i oštar kontrast likova.

Epiteti

Primjeri: „sinje more”, „zlatna ribica”, „svijetla carica”. Opisne riječi naglašavaju boju, čudesnost i društveni položaj.

Personifikacija

Primjer: „Valjaju se i sve rikom riču.” Valovi dobivaju osobine živih bića. Tako priroda djeluje snažno i prijeteće.

Usporedbe

U ovoj bajci izraženije su suprotnosti i slikoviti glagoli nego izravne poredbe s riječju „kao”. Možemo usporediti ponašanje starca i starice te mirno more s olujnim morem, ali to je čitateljska usporedba, a ne doslovan stih.

Metafora i simbolična slika

Primjer: tamnjenje mora može se tumačiti kao slika sve veće napetosti i staričine pohlepe. More je stvaran dio radnje, ali nosi i preneseno značenje.

Drugi važni postupci

Gradacija: zahtjevi se neprestano povećavaju – od korita do vlasti nad morem. To je najvažniji postupak u oblikovanju zapleta.

Ponavljanje: starac se više puta vraća moru, poziva ribicu i ponizno prenosi novu ženinu želju. Takva struktura stvara prepoznatljiv ritam bajke.

Kontrast: starčeva dobrota suprotstavljena je staričinoj grubosti; siromašna koliba raskoši palače; početni mir olujnom završetku.

Hiperbola: staričina želja da zapovijeda cijelim morem i čudesnom ribicom pokazuje pretjerivanje njezinih prohtjeva.

O piscu – Aleksandar Sergejevič Puškin

Aleksandar Sergejevič Puškin (1799. – 1837.) ruski je pjesnik, prozaik i dramatičar te jedno od najvažnijih imena ruske književnosti. Rođen je u Moskvi, a školovao se u Carskoselskom liceju. U svojim je djelima pisao o ljubavi, slobodi, ljudskim slabostima i društvu. Njegov se književni jezik odlikuje jasnoćom, ritmom i povezivanjem književne tradicije s narodnim izrazom.

„Bajku o ribaru i ribici” napisao je 1833. godine, a objavljena je 1835. godine. Među njegovim poznatim djelima nalaze se Evgenij Onjegin, Ruslan i Ljudmila, Kapetanova kći i Bajka o caru Saltanu.

Moje mišljenje o bajci

Najviše mi se svidjelo što se iz običnog susreta ribara i ribice razvije priča u kojoj svaka nova želja donosi sve više nevolja. Starac mi je simpatičan jer ne želi uzeti ništa zauzvrat kada pusti ribicu, ali mislim da je trebao odlučnije zaustaviti ženine zahtjeve. Starica mi je pokazala da se čovjek može naviknuti čak i na ono što je nekada smatrao velikim bogatstvom. Posebno je dojmljivo što more postaje sve nemirnije dok ona traži sve više. Završetak s raspuknutim koritom jednostavan je, ali se dugo pamti.

Pitanja za provjeru razumijevanja

Koliko su dugo starac i starica živjeli zajedno?

Trideset i tri godine.

Zašto starac pušta ribicu?

Sažali se nad njom i ne želi uzeti nagradu za njezinu slobodu.

Što je starica prvo tražila?

Novo korito umjesto staroga raspuknutog korita.

Kako se mijenja ponašanje starice?

Svakom ispunjenom željom postaje grublja, oholija i zahtjevnija.

Kako ribica odgovara na posljednju želju?

Ništa ne govori; udari repom po vodi i nestane u moru.

Zašto je važno što more postaje sve nemirnije?

Promjene mora prate rast napetosti i najavljuju da pohlepa vodi prema lošem završetku.

Što je kružna kompozicija?

To je kompozicija u kojoj se završetak vraća stanju s početka: kolibi i raspuknutome koritu.

Koja je glavna pouka?

Nezasitna pohlepa i nezahvalnost mogu čovjeka dovesti do gubitka svega.

Zadaci za učenike

  1. Prepričaj bajku vlastitim riječima, poštujući redoslijed pet želja.
  2. Opiši ribara s tri osobine i za svaku navedi njegov postupak.
  3. Napiši kako se ponašanje starice mijenja od početka do kraja.
  4. Objasni što sve može simbolizirati more u ovoj bajci.
  5. Pronađi dva mjesta na kojima se radnja ponavlja i objasni njihovu ulogu.
  6. Nacrtaj pet prizora koji prikazuju rast staričinih želja.
  7. Napiši drugačiji završetak u kojem se starica zaustavi nakon prve ili druge želje.
  8. Odgovori na pitanje: je li ribar dobro postupio zato što je uvijek poslušao ženu?

Za ponavljanje prije nastave može ti pomoći vodič Nauči lektiru korak po korak, a za sastavljanje vlastitog prepričavanja pročitaj Kako napisati kratki sadržaj.

Najčešća pitanja o bajci

Tko je napisao „Bajku o ribaru i ribici”?

Napisao ju je ruski književnik Aleksandar Sergejevič Puškin.

Je li djelo bajka ili pjesma?

Riječ je o autorskoj bajci u stihovima: ima čudesne događaje i jasnu pouku, a ispričana je pjesničkim oblikom.

Koliko je želja ispunjeno?

Ribica ispuni četiri zahtjeva: korito, kuću, vlastelinski položaj i carsku vlast. Peti zahtjev nije ispunila.

Zašto ribica na kraju šuti?

Njezin odgovor bez riječi može se tumačiti kao odbijanje neograničene pohlepe.

Kako završava bajka?

Starac pronalazi staricu na pragu stare kolibe, pred raspuknutim koritom.

Koji je glavni simbol?

Posebno je važna promjena mora, koje od mirnog postaje uzburkano i olujno.

Još lektira i pomoć u učenju

Lektire za 5. razred – pregled drugih djela i školskih obrada.

Kako je tata osvojio mamu – Miro Gavran i Zaljubljen do ušiju – Miro Gavran – druge priče za čitanje i usporedbu.

Eko Eko – Hrvoje Hitrec – maštovita priča s drugačijom poukom, o brizi za prirodu.

Potraži i dodatne vodiče u rubrici Pomoć u učenju.

1 Primjedbe

Napomena za komentare: Ako objava komentara ne uspije, prihvati kolačiće, osvježi stranicu i pokušaj ponovo. Najbolje je napisati običan komentar bez linkova.
Noviji Stariji